Suprotno uvriježenu mišljenju, nije svaki čips napravljen od krompira. Tako su, na primjer, neke vrste čipseva zapravo mješavine pšenice, riže, kukuruza i krompirovih pahuljica. Kako objašnjava doktor Joseph Mercola, smjesa od navedenih sastojaka se zgnječi i nakon toga reže u oblikovane listiće nalik pravom čipsu, peče u dubokom ulji, suši i na kraju se poprska različitim okusima u prahu.
Doktor Mercola upozorava kako naoko bezazleni postupak (pečenje čipsa na visokim temperaturama) zapravo stvara štetan kancerogeni nusprodukt koji se zove akrilamid. To je štetan i potencijalno neurotoksičan spoj koji nastaje kada se hrana bogata ugljikohidratima, poput čipsa i prženih krompirića peče na visokim temperaturama (iznad 100 stepeni). Kada se završi s pečenjem, površina hrane dobiva žutu ili smeđu boju, a upravo je to znak da su se stvorili akrilamidi, piše drmercola.com.
Čips obično sadržava i velike količine masnoća i kalorija što može povećati rizik od debljanja i pretilosti. Oko tridesetak grama čipsa, što je otprilike 15 do 20 listića čipsa sadrži oko 10 grama masti i 154 kalorija. Studija iz 2011. objavljena u časopisu The New England Journal of Medicine otkrila je kako svakodnevna konzumacija 30 grama čipsa dovodi do prosječnog povećanja mase za prosječno i do jednog kilograma tokom četiri godine.
Kako napominju znanstvenici, veza između čipsa i debljanja jača je nego veza između debljanja i bilo kojeg drugog prehrambenog proizvoda, uključujući i mesne prerađevine i zaslađene napitke. Osim toga, višak kilograma i pretilost povezuju se s povećanim rizikom od dijabetesa, srčanih bolesti i nekih oblika karcinoma, piše healthyeating.sfgate.com.
(Brzevijesti.ba)