Prevare vezane za hranu su postale sve veći problem. Sve su češći slučajevi beskrupuloznih proizvođača hrane koji dodaju jeftinije sastojke u proizvod (primjerice suncokretovo ulje umjesto maslinovog) i prodaju ga pod ‘pravu stvar’.
Nekada su se prevare uglavnom povezivale sa skupom hranom, no sada rijetkost nisu ni slučajevi s onom jeftinom, poput riže ili voćnih sokova.
Neke od najčešćih prevara s hranom otkriva Markus Lipp, direktor za standarde hrane u američkoj Pharmacopei (USP), prenosi Net.hr.
Maslinovo ulje
Maslinovo ulje ulazi u kategoriju najčešće krivotvorene hrane, posebno ekstra djevičansko ulje. Pokazalo se da proizvodi koji se prodaju pod maslinovim uljem može sadržati ulja soje, kukuruza, suncokreta, šarfanike, uljane repice, pa čak i svinjsku mast. Neki od tih proizvoda su pomiješani s maslinovim uljem, dok u nekim slučajevima uopće nema traga maslinovom ulju. Takva ulja posebno su opasna za alergičare, jer mogu imati tragove kikirikija i lješnjaka.
Provjerite datum berbe, ime proizvođača, zemlju porijekla. Također tražite zaštićenu oznake izvornosti DOP (Protected Designation of Origin) na evropskim uljima ili pečat državnog certifikata. Organska ulja manje su
podložna prevarama.
Med
Med, javorov sirup i druga prirodna sladila lako je lažirati, pa u njega proizvođači dodaju fruktozni kukuruzni sirup ili običan tekući šećer.
Najbolje ih je kupovati izravno od proizvođača koji mogu jamčiti za svoj proizvod. I kad god imate opciju, kupujte organski med, koji sadrže visoku koncentraciju peluda (oznaku kvalitete proizvoda).
Začini
Tržište začina puno je prevara. Zabilježeni su slučajevi dodavanja olova u paprike, miješanja kurkume s rižinim brašnom, mljeveni crni papar sadrži komadiće grančica i heljdinog brašna. Najviše krivotvoreni je skupi šafran, koji je često onečišćen drugim cvijećem kao što su neven ili čak drugim začinima poput luka u prahu ili kurkume. Jedno neovisno testiranje u Velikoj Britaniji pokazalo je da je 90 posto začina koji se prodavao kao šafran, nije bio njegovog porijekla.
Držite se začina u komadu koje možete sami samljeti. Što se tiče šafrana, pokušajte pronaći šafran s oznakom DOP certifikata. Također, ako se cijena začina čini predobra da bi bila istinita, vjerojatno nije pravi šafran.
Kafa
U mljevenu kafu nerijetko se dodaje slatki krompir, korijen cikorije ili prženi grah. Kao i sa začinima, najsigurniji ćete biti ako kupujete kafu u zrnu i sami je meljete.
Riža
U jednom slučaju krivotvorenja riže pronađena je riža izrađena od plastične smole i krompirovog škroba. Riječ je o basmati riži koju je najlakše lažirati. Prinosi riže su niski, vrlo je osjetljiva na temperaturu, i bere se samo jedan mjesec godišnje u podnožju Himalaja, a zatim se čeka devet mjeseci prije nego krene u prodaju. Stoga ne čudi da su zabilježeni brojni slučajevi prevare u kojima su druge vrste riže dugog zrna stavljene u pakete basmiati riže. Pokazalo se da neki proizvodi sadrže samo 15 posto prave basmiati riže.
Voćni sokovi
Voćni sokovi podliježu slučajevima prevare i lažnog marketinga. U sokove se umjesto pravog voća kako je reklamirano nerijetko stavljaju samo voda, boja i slatke umjetne arome.
Voće je najbolje jesti cjelovito. Ako želite sok, napravite ga od svježeg voća.
Grčki jogurt
Nakon što je njegova popularnost naglo porasla, grčki jogurt postao je podložan lažnom marketingu. Pravi grčki jogurt radi se od jogurta kojem je odvojena sirutka, čime dobiva finu kremastu teksturu. No proizvođači koji prodaju jogurt u ‘grčkom stilu’, u običan jogurt dodaju neku vrsta sredstva za zgušnjavanje poput želatine ili škroba, kako bi bio kremastiji. Ti proizvodi imaju manje proteina od grčkog jogurta, a koštaju gotovo isto.
Uvijek provjeravajte sastojke. Grčki jogurt sadrži samo mlijeko i mliječne kulture, ništa više.