Referendum na Krimu – prijetnja je miru u svijetu i očigledan primjer kršenja međunarodnog prava, slaže se većina analitičara ali i predstavnika vlasti u BiH. U Republici Srpskoj se po svaku cijenu krimski referendum želi uporediti sa proglašenjem nezavisnosti Kosova.
Referendum o otcjepljenu od Ukrajine, koji su izglasali stanovnici Krima, presedan je sa opasnim posljedicama po stabilnost u svijetu, smatra rektor Univerziteta u Tuzli i bivši ambasador BiH u Rusiji Enver Halilović. O tome kakva je budućnost Krima, Halilović kaže: „Krim će postati jedna vrsta zamrznutog konflikta kakav postoji i na drugim prostorima bivšeg Sovjetskog Saveza, kao što je Nagorno Karabah, kao što je Osetija, kao što je Abhazija. Nažalost, taj se broj kriznih područja na tom prostoru povećava, ali opasnost je što se tzv. zamrznuti konflikti mogu pojaviti na svakom dijelu zemljine kugle.“
U Republici Srpskoj prevladava stav da se krimski referendum ne može posmatrati odvojeno od formiranja Republike Kosovo. Dragan Čavić, predsjednik Narodnog demokratskog saveza kaže: „Ishitrena, nepromišljena međunarodna intervencija na Kosovu kojom su Albanci sa Kosova ohrabreni da proglase svoju državu, proizvela je posljedice koje se tek sada ozbiljnije mogu sagledavati sa Krimom, a ko zna u budućem vremenu šta se sve može dogoditi.“
Da li se „povećani apetiti“ za stvaranjem novih država mogu pratiti na Balkanu? Čavić ima ovo objašnjenje: „Ja sam skeptik da takva vrsta događaja može da se desi na Balkanu, jer iako ovo može da bude pravo za svakoga ko ima zaokruženu teritoriju, administraciju i narod, pravo na samootcjepljenje može da se na taj faktički način ostvari kroz održavanje referenduma, onda je ključno pitanje: šta poslije referenduma. Nije danas teško održati referendum o samostalnosti ni u Republici Srpskoj, ali je ključno pitanje šta bi se desilo poslije. Da li bi takva država bila međunarodno priznata, ko bi je priznao, da li bi Srbija uopšte imala kapacitet da prizna Republiku Srpsku i da li bi na to pristala?“
Zbog čega zapadne zemlje nisu odlučnije reagovale i zaštitile suverenitet i integritet Ukrajine, Gordan Radić, dekan Fakulteta međunarodnih odnosa i diplomacije iz Mostara objašnjava: „Međunarodna zajednica je dijelom vezana, prvenstveno iz gospodarskih odnosa, s obzirom da su Rusija i Ukrajina zemlje koje se vežu uz Evropsku uniju. Praktično, ovdje je došlo do narušavanja međunarodnog prava i da se radilo o nekoj drugoj državi ili manjoj zemlji, vjerojatno ne bi izostala blagovremena reakcija Evropske unije ni međunarodne zajednice. Ovdje se radi o Rusiji, velikoj državi i velikoj svjetskoj sili.“
Na ispitu je zajednička vanjska politika Evropske unije, ocjenjuje predsjednik Komisije za vanjske poslove Parlamenta BiH Mirza Kušljugić, jer sve zemlje Unije ne reaguju podjednako. „Na testu je njihova unutrašnja homogenost u definisanju politike, a Sjedinjene Američke Države će očigledno tražiti da u političkom ili nekom drugom aspektu, eventualno ekonomske blokade, nastupaju zajedno sa, kako kažu, evropskim saveznicima. Da li će krenuti sa ekonomskim sankcijama, u kojem obliku, zavisiće od toga kako će se unutar Evropske unije definisati taj stav, a prvenstveno kako će tome pristupiti važne zemlje za Evropsku uniju, prije svega kako će tom problemu pristupiti Poljska, Njemačka i Velika Britanija.“