Za optičke varke “najzaslužnija” je mrežnica oka u kojoj su smještene fotoosjetljive stanice – čunjići, zaslužni za dnevni vid i osjet boja, te štapići, osjetljivi na svjetlo
Da stvari doista nisu uvijek onakve kakvima nam se čine, dokaz su optičke iluzije. Te najpoznatije perceptivne varke uzrokovane su nesavršenošću naših osjetila – tromošću oka koje prikuplja informacije te funkcioniranjem mozga koji obrađuje te iste informacije stvarajući percepciju koja se ne podudara sa stvarnošću.
Za optičke varke “najzaslužnija” je mrežnica oka u kojoj su smještene fotoosjetljive stanice – čunjići, zaslužni za dnevni vid i osjet boja, te štapići, osjetljivi na svjetlo i zaduženi za noćni vid.
Usredotočimo li se na neku točku pa skrenemo pogled, dolazi do perzistencije osjeta pa i dalje vidimo predmet, ali u komplementarnoj boji. Na primjer, nakon gledanja u sunce pred očima nam lebdi plavi krug. Nakon što s jarkog sunčeva svjetla uđete u mračnu prostoriju, i dalje ćete vidjeti obrise predmeta koje ste netom prije gledali vani.
Zbog te tzv. iluzije preslikavanja slika se zadržava te, iako nam više nisu pred očima, još neko vrijeme vidimo predmete i boje. Neki stručnjaci stoga smatraju da, iako gledamo očima, vidimo mozgom jer on pri interpretaciji slika koristi i iskustva iz prošlosti.
Postoji čitav niz različitih tipova optičkih iluzija, no sve one imaju zajednički nazivnik – uspješno nas zavaravaju stvarajući iskrivljenu predodžbu predmeta koji promatramo. Iako su najčešće u službi zabave, optičke iluzije imaju mnogo širu primjenu, od medicine i tehnologije pa do umjetnosti i mode te se, na primjer, dizajneri služe prugama kako bi vizualno skinuli kilograme.
– Optičke iluzije mogu otkriti i jeste li pod stresom – tvrdi prof. Akiyoshi Kitaoka sa Sveučilišta Ritsumeikan u Kyotu. Proslavio se nakon što je kreirao optičku iluziju “rotirajuće zmije”, koja je, tvrdi on, brz i efikasan test za stres.
– Ako dugo promatrate krugove, a oni ostanu nepomični, to je dobar znak jer upućuje na to da ste vrlo smireni i opušteni – kaže Kitaoka. No ako vam se čini da se krugovi polako vrte, to je signal da ste umorni i treba vam predah. Alarmantno je stanje u ljudi kojima se krugovi vrte velikom brzinom jer to znači da su pod iznimno velikim stresom te je preporučljivo da se posavjetuju s liječnikom.
Dok gleda u naopako okrenuto lice, mozak prepoznaje različite dijelove poput očiju i usta, no ne registrira nepravilnosti između tih dijelova lica
Optičke iluzije doslovno su okupirale virtualni svijet, a od tisuća najrazličitijih primjera koji kruže internetom donosimo vam nekoliko najzanimljivijih.
Prema ocjeni Richarda Wisemana, profesora psihologije Sveučilišta u Hertfordshireu, na popisu najoriginalnijih optičkih iluzija su lice okrenuto naopako, crno-bijele pločice sa zida kafića, Kosi toranj u Pisi te iluzija patka-zec.
Suočen s licem okrenutim naopako, mozak je u stanju prepoznati različite dijelove lica, primjerice, oči i usta, no nije sposoban uočiti odnos između tih dijelova lica – stoga ne uočava nepravilnosti u njihovu položaju.
Mozak ima dvije polutke
Lijeva i desna polutka ili hemisfera sjedište su razuma i kreativnosti. podijeljene su na četiri režnja: čeoni, tjemeni, sljepoočni i zatiljni.
Centri za odlučivanje, pamćenje i orijentaciju
Čeoni režanj zadužen je za planiranje i odlučivanje, sljepoočni za jezik i pamćenje, a tjemeni za snalaženje u prostoru.
Režanj za iluzije
Zatiljni režanj sadrži centre koji su odgovorni za vid te je u cijelosti posvećen viziji. upravo se u tom dijelu mozga stvaraju optičke iluzije.