Vrlo često se meso peradi spominje kao izvor zaraze bakterijom E. coli, a nova studija pokazala je kako se nakon pripreme toga mesa velika opasnost krije i na površinama i predmetima s kojima je to sirovo meso bio u kontaktu.
Nova studija objavljena u časopisu Infection Control and Hospital Epidemiology otkrila je prisutnost otporne bakterije E. coli na malom postotku dasaka za rezanje prikupljenih iz bolnica i kućanstava te na gotovo polovici rukavica korištenih u bolničkim kuhinjama prilikom rezanja peradi.
Za potrebe studije znanstvenici iz Sveučilišne bolnice u Baselu u Švicarskoj ispitali su 154 daske za rezanje iz Sveučilišne bolnice i 144 daske iz privatnim kućanstava koje su korištene tijekom pripreme mesa, i to prije i nakon što su očišćene poslije rezanja peradi, govedine i teletine, svinjetine, ribe i janjetine. Šezdeset četiri daske od 154 iz bolnice te 62 od 144 daske iz kućanstava su korištene za pripremu peradi. Tijekom istraživanja također se ispitivalo i 20 rukavica koje su korištene u bolnici tijekom kuhanja i pripreme peradi, prenosi Huffington Post.
Tijekom studije znanstvenici testirali su sve daske i rukavice na bakteriju E. coli, koja proizvodi beta laktamoze proširenog spektra koje su otporne na velik broj lijekova, a to je vrsta bakterije Escherichia coli koja proizvodi enzim ESBL. Taj enzim razgrađuje antibiotike, i u slučaju infekcije ESBL-om antibiotici ne pomažu.
Daske korištene za rezanje mesa koje nije perad pokazale su se negativnima na nalaz E. coli koja proizvodi ESBL, no pozitivnima se pokazalo 6,5 posto bolničkih dasaka i 3,5 posto kućnih dasaka korištenih za rezanje mesa peradi. Osim toga, čak polovica rukavica ispitanih u studiji pokazala se pozitivnima na E. coli koja proizvodi enzim ESBL.
Prisutnost bakterije koja proizvodi ESBL, kako je pokazalo istraživanje, nije povezano sa zemljom podrijetla mesa. ‘Naša studija pruža dokaze kako se oprema i ruke vrlo lako mogu onečistiti bakterijom E. coli koja proizvodi enzim ESBL nakon obrade sirove peradi. Ovi rezultati naglašavaju važnost higijene ruku ne samo nakon rukovanja sirovom peradi već i nakon kontakta s daskama korištenim za pripremu peradi’, navode autori studije.
Perad nije jedini izvor bakterija koje mogu uzrokovati trovanje hranom. Naime, nedavna studija Centra za kontrolu i prevenciju bolesti pokazala je kako su lisnato povrće i špinat zapravo najveći izvori trovanja hranom, tako da je svakako preporučljivo pažljivo očistiti i oprati dasku za rezanje nakon pripreme tih namirnica.
Pileće meso vrlo često se navodi na listi ‘opasnih’ namirnica koje mogu naštetiti zdravlju, a kako smo već ranije pisali, istraživanje koje je u SAD-u proveo časopis Consumer Reports otkrilo je kako su pileća prsa puna opasnih bakterija od kojih se ljudi mogu razboljeti. Časopis je testirao više od 300 uzoraka pilećih prsa kupljenih od različitih dobavljača, uključujući supermarkete i mesnice u 26 saveznih država. Oko 80 posto uzoraka bilo je pozitivno na enterokok, 65 posto na E. coli, 43 posto na kampilobakter, 13,6 posto na klebsiellu pneumoniae, 10,8 posto na salmonelu i 9,2 posto na stafilokok. Pola uzoraka bilo je pozitivno na najmanje jednu bakteriju koja je bila otporna na antibiotike, a što je najgore, magazin nije otkrio da su razine kontaminacije bile manje u piletini koja je bila označena kao ‘organska’ ili ‘bez antibiotika’.
Nedavni video koji pokazuje opasnosti koje se kriju u pranju pilećeg mesa izazvao je pravu pomutnju. Znanstvenici sa sveučilišta Drexel izradili su video koji prikazuje što se zapravo događa kada perete pileće meso. Snimka jasno pokazuje kako prilikom pranja pilećeg mesa voda ne uklanja bakterije, nego ih dodatno može raspršiti svuda po prostoriji i potencijalno po ostaloj hrani, te time povećati rizik od zaraze.