“Ovi potezi, kršeći Dejtonski sporazum iz 1995. kojim je okončan rat u BiH, uspostavili bi RS kao odmetničku državu sličnu moldavskom Pridnjestrovlju i efektivno podijelili zemlju.”
Podupiranje trenutnog Dejtonskog poretka “ostavlja Bosnu i Hercegovinu na neodređeno vrijeme kao bure baruta koje čeka da eksplodira čim se međunarodna ravnoteža snaga dovoljno poremeti,” i umjesto toga, zapadne sile bi trebale poslati jasnu poruku da su spremne raditi na uvođenju “potpuno novog ustavnog poretka” u kojem ne bi bilo Republike Srpske ako rukovodstvo ovog entiteta ne prihvati funkcionalnu državu, piše analitičar Marko Attila Hoare.
U svojoj analizi, koja je objavljena na stranici organizacije Atlantic Council, Attila Hoare navodi da Bosna i Hercegovina trenutno proživljava najgoru krizu od rata 1992-1995, te da je administracije Predsjednika SAD, Joe Bidena, ove sedmice poslala visokorangiranog izaslanika, Dereka Cholleta, u regiju da se pozabavi ovim problemom.
Međutim, ocjenjuje da “njegovo putovanje nije rezultiralo nikakvim pomacima.”
Također je ocjenio da aktivnosti BiH člana Predsjedništva, Milorada Dodika, predstavljaju “efektivnu secesiju” BiH entiteta Republike Srpske.
“Ovi potezi, kršeći Dejtonski sporazum iz 1995. kojim je okončan rat u BiH, uspostavili bi RS kao odmetničku državu sličnu moldavskom Pridnjestrovlju i efektivno podijelili zemlju.”
Dodikove prijetnje “realnije”
Attila Hoare navodi da je Dodik jasno zagovarao kraj Bosne i Hercegovine od 2006. godine, ali da se danas njegove prijetnje “čine realnijim nego ikad, pogotovo jer uživa podršku Rusije.”
Podsjetio je na to da je Rusija prijetila da će blokirati godišnje obnavljanje misije EUFOR-a u BiH i da je “pomogla u obuci policijskih snaga RS-a, koje su sada naoružane vojnim oružjem, što joj potencijalno omogućava da djeluje kao vojska za entitet.”
“Ovakvi potezi su dio šireg napada Srbije i Rusije na međunarodni poredak u istočnoj i jugoistočnoj Evropi, koji uključuje i pretnje Kosovu, destabilizaciju Crne Gore, pozive na ujedinjenje Srba širom Balkana preko ‘Srpskog svijeta’ i eskalaciju ruskog prisustva na granici Ukrajine.”
Također navodi da Dodik želi da se zatvori Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR) “koji tradicionalno obuzdava srpski i hrvatski separatizam u zemlji,” ali i ocjenjuje da se sam OHR “nikada nije činio neefikasnijim.”
Podrška Hrvatske
Attila Hoare zatim navodi da su “sve glasniji desničarski populisti u Evropi, uključujući slovenačkog premijera Janeza Janšu i mađarskog premijera Viktora Orbana,” koji podržavaju separatizam Republike Srpske i da je Hrvatska također podržala stranku Hrvatske demokratske zajednice u BiH (HDZ), “koja podržava Dodikov cilj da razgradi zemlju.”
Zbog ovoga svega on ocjenjuje da je vjerovatnoća da će međunarodni balans ići na ruku onih koji traže raspad Bosne i Hercegovine “viša nego u bilo kojem trenutku od završetka rata.”
“To znači da nijedan široki multilateralni napor da se kriza riješi na osnovu konsenzusa vjerovatno neće uspjeti. U svakom slučaju, Dodik redovno prijeti rušenjem Dejtonskog sporazuma kako bi izvukao ustupke od međunarodne zajednice. Zapadni lideri ga redovno smiruju, površno izbjegavajući trenutne krize tako što dugoročno podstiču secesionistički nagon RS.”
On tvrdi da je za očekivati da će međunarodne pristalice Bosne i Hercegovine pozivati na jačanje postojećih međunarodnih struktura – OHR-a i EUFOR-a, kako bi poduprli Dejtonski sistem, ali da ovakav pristup zanemaruje činjenicu da su ti sporazumi “neprovedivi” jer pokušavaju da pomire postojanje multinacionalne Bosne i Hercegovine sa prisustvom entiteta Republike Srpske “koji je osnovan na osnovu genocidnog pokušaja uništenja višenacionalne Bosne i Hercegovine.”
“Ova kontradikcija će uvijek podsticati separatizam RS,” tvrdi on, te dodaje da je i sam Dodik “neizbježan proizvod sistema,” navodeći da je on počeo je kao umjeren političar koji je “evoluirao u radikalnog separatistu.”
“Bure baruta”
Bez jake međunarodne administracije kao što je to bio “moćni ni proaktivni” OHR-a za vrijeme Paddya Ashdowna sredinom 2000-ih, “RS će se u budućnosti neminovno vraćati separatizmu,” dodao je.
“Podupiranje trenutnog poretka koji se raspada ostavlja Bosnu i Hercegovinu na neodređeno vrijeme kao bure baruta koje čeka da eksplodira čim se međunarodna ravnoteža snaga dovoljno poremeti,” upozorio je on, te dodao da se to može očekivati s obzirom na trenutnu međunarodnu klimu.
“Vrijeme je da prihvatimo da dejtonski sistem – koji je bio zaustavna mjera za okončanje rata i nikada nije trebao biti trajan – nije uspio donijeti stabilan mir u Bosnu i Hercegovinu,” podcrtao je.
On je ocjenio da Dodikovi potezi, uključujući i njegovo odbacivanje presuda međunarodnih sudova kojima je masakr u Srebrenici proglašen genocidom, “predstavljaju odbacivanje Dejtona.”
“S obzirom da ga srpska strana tako odlučno odbacuje, ni Bosna i Hercegovina ni bilo koja druga članica međunarodne zajednice nije obavezna da se pridržava uslova sporazuma,” argumentuje Attila Hoare.
“Pitanje BiH ugrožavalo stabilnost Evrope”
“Zato je vrijeme da Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i druge spremne članice NATO-a poruče rukovodstvu RS da će saveznici, osim ako ono ne napusti svoju separatističku politiku, razoruža se i prihvati trenutnu obnovu funkcionalne bosanske države, raditi sa ostalim članovima bosanskog Predsjedništva na uvođenju potpuno novog ustavnog poretka u kojem bi RS bila raspuštena,” piše on.
“Ne samo da bi to poslalo snažan signal Dodikovim pristalicama da ih njihov lider vodi na rub litice, već bi to Rusiji pokazalo i obnovljenu odlučnost da za suočavanje sa širim sigurnosnim prijetnjama u regionu,” dodaje.
“Pitanje Bosne je ugrožavalo stabilnost Evrope skoro tri decenije. Vrijeme je da se to konačno riješi,” zaključio je na kraju svoje analize.