Njemački birači u nedjelju biraju novi saziv parlamenta. Na saveznim izborima, na kojima kancelarka Angela Merkel traži svoj četvrti mandat, pravo glasa ima 61,5 milion birača.
Tri dana uoči izbora sasvim je izvjesno da će najveću podršku birača dobiti koalicija CDU/CSU predvođena Angelom Merkel, ali je za sastav buduće vlade najbitnije kakav će rezultat ostvariti SPD.
Prema svim relevantnim anketama demokršćani Angele Merkel dobit će između 30 i 32 posto glasova, dok se podrška socijaldemokratama procjenjuje na 19 do 23 posto. Glavni cilj socijaldemokrata je dobiti više od 21 posto glasova, što bi ih stavilo prve u red za pravljenje koalicije s CDU-om.
Za scenarij u kojem bi socijaldemokrati dobili preko 21 posto glasova navijaju u Grčkoj i drugim zaduženim članicama EU, jer bi u tom slučaju lider socijaldemokrata Martin Schulz, koji je ozbiljno reformisao tu posrnulu partiju, imao priliku da zatraži poziciju ministra finansija za sebe ili nekog drugog iz svoje partije. Takav razvoj događaja išao bi u prilog Grcima i ostatku Evrope, koji smatraju da bi socijaldemokrata na čelu ministarstva finansija najjače evropske ekonomije bio blaži prema njima u otplati dugova.
Martin Schulz, prema mišljenju mnogih Nijemaca bliskih SPD-u, vodi partiju u pravom smjeru i unutar partije, posebno među mlađom populacijom, preovladava mišljenje da ne bi bilo pametno, bez obzira na izborni rezultat, ulaziti u koaliciju, već je potrebno ostati u opoziciji naredni mandat i nastaviti graditi partiju za naredne izbore.
Ukoliko ne bude SPD-a u koalicijskim razgovorima, Merkel bi najlakše mogla sastaviti koaliciju sa Zelenima, ali takvoj koaliciji najviše se protive u automobilskoj industriji, jer je najjači predizborni adut Zelenih borba protiv dizel zagađivača.
Pored ove tri stranke, izborni prag od pet posto preći će još liberalna FDP, koja također slovi za jednog od potencijalnih partnera za koaliciju s CDU-CSU-om, radikalna neonacistička AfD (Alternativa za Njemačku) i stranka radikalne ljevice Die Linke (Ljevica). Ljevica za sada nema namjere ulaziti u vladu, niti bi CDU išao s njima.
Izbjeglička kriza i porast islamofobije i antisemizizma u Njemačkoj doveo je u centar pažnje AfD, prvu partiju koja bi u Njemačkoj nakon pada Adolfa Hitlera mogla preći izborni prag i ostvariti čak i dvocifrenu podršku birača. Njihova retorika natjerala je CDU, stranku desnog centra, da se još primakne prema centru, pa neki u Njemačkoj Angelu Merkel podrugljivo zovu najvećom socijaldemokratskom kancelarkom i historiji zemlje.
U njemački parlament ući će 598 poslanika.