Mir i saradnja na Balkanu ne mogu da se postignu protiv Srba ili bez njih, već samo zajedno sa njima, poručuje austrijski vicelancelar Hajnc Kristijan Štrahe (Heinz-Christian Strach)
On ističe da je njegovoj zemlji i vladi, “mir i suživot naroda na Balkanu” bio i ostao važan.
“Ako se pogledaju historijski procesi i strahote rata, važno je da se spozna da je samo saradnja put do mira. Srbi kao najveći narod na Balkanu u tome imaju ključnu ulogu. To ne može da se postigne protiv ili bez Srba, već samo zajedno sa njima”, istakao je austrijski vicekancelar u intervjuu Tanjugu.
Štrah smatra da se Srbija nalazi na “dobrom putu” kad je riječ o pristupnim pregovorima, ali ističe da i Evropska unija mora da ima fer pristup.
“Poštovanje i dostojanstvo u pregovorima moraju imati obje strane”, kaže on i dodaje da članstvo Srbije u EU, u rokovima koje daje Evropska komisija, može postati realnost.
Mora se, međutim, detaljno pregovarati i moraju se uskladiti interesi obje strane, rekao je Štrah i dodao da će nova austrijska vlada podržavati Beograd na tom putu.
Na pitanje da li nedavna izjava evropskog komesara za proširenje i susjedsku politiku Johanesa Hana – da EU sigurno neće “uvoziti” neriješene probleme i da Srbija mora da riješi problem sa Kosovom – znači da će Srbija morati da prizna nezavisnost Kosova, Štrah kaže da je to “veoma teška situacija koja mora da se savlada zajedničkim naporima”.
Vicekancelar Austrije ističe da se mora imati u vidu Rezolucija UN 1244 i naći rješenje za sjever Kosova:
“U međunarodnoj zajednici mora postojati razumijevanje da, posebno na sjeveru Kosova, gdje živi oko 250. 000 Srba, sa dobrim razlozima postoji želja za autonomijom”, kaže Štrah i ukazuje:
“Tako nešto poznajemo u međunarodnoj zajednici na primjeru Južnog Tirola kao uspješan proces, kada je riječ o održivim mirnim procesima. Na kraju bi to bio proces gdje je moguće obezbijediti međusobno priznanje”, rekao je Štrahe.
Istovremeno, najoštrije osuđuje ubistvo srbijanskog političara na Kosovu Olivera Ivanovića, koje naziva “gnusnim zločinom”.
Situaciju, na Zapadnom Balkanu uopšte, vidi tako da je, nakon svih otvorenih rana i strahova rata, potrebno vrijeme za međusobno prilaženje i ponovno uspostavljanje povjerenja.
To, smatra on, mogu obezbijediti samo politički akteri na Balkanu.
“U to ne bi trebalo da se miješaju akteri spolja”, ocjenjuje Štrahe.
Na nedavne kritike austrijskih medija i opozicionih političara zbog bliskog odnosa sa predsjednikom bh. entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom i prihvatanja ordena RS-a, Štrahe je naglasio da je njegov stav da na diplomatskom nivou Austrija treba da se dobro razumije i održava kontakte sa svim političkim predstavnicima u svijetu.
“Godinama imamo diplomatski prijateljski pristup i prema RS. Poštujemo suverenitet države Bosne i Hercegovine, gdje žive tri naroda, ali, istovremeno, i pravo na samoopredjeljenje naroda. Od Dejtonskog sporazuma postoji državna struktura koja se sastoji od dva entiteta – Federacije i RS, oba entiteta biraju predsjednika i parlament, a 10 kantona imaju dodatno zasebne vlasti. Do danas je tako da postoji međunarodni mandat i visoki predstavnik. To sve još nije konačno riješen održivi razvoj. Želimo da održimo kanal za razgovor sa svima. Potrebno je zajedničko rješenje za održivi mirni razvoj u regionu”, objasnio je on i ponovo se pozvao na primjer Južnog Tirola kao uzor za obezbjeđivanje autonomnih prava tamo gdje postoji želja za samoopredjeljenjem.