Od 12. februara novorođenčad u BiH ne mogu dobiti matični broj, nakon što je Ustavni sud BiH suspendovao član 5. Zakona o jedinstvenom matičnom broju. Bez jedinstvenog matičnog broja tek rođeni građani BiH pravno ne postoje, ne mogu izvaditi zdravstvenu knjižicu, a njihove majke ne mogu ostvariti niti jedno pravo porodilja.
Za još jedan apsurd bh. društva zaslužni su opet bh. političari, koji nisu uskladili državni Zakon sa zakonom o lokalnoj upravi Republike Srpske, a vezano za ukidanje dvojnih imena nekih opština u ovom bh. entitetu. Pozicije su suprostavljene, dogovora i usaglašavanja nema, a time ni nade da će se uskoro novorođenčad moći upisati u matičnu knjigu rođenih, niti ostvarivati niz prava.
Sarajevska glumica Nela Đenisijević rodila je sina 13. februara. Iako je više puta pokušavala da prijavi dijete, ono još uvijek nema jedinstveni matični broj, što joj dodatno otežava borbu sa bh. administracijom.
„Mi smo sada već neke papire dužni Pedijatrijskoj klinici. Oni čekaju da mi to donesemo. To je samo jedan u nizu, prvi mali korak, gdje mi već dugujemo neke papire nekome zato što neko treći nije bio u stanju da ih nama izda na vrijeme. Čekaš na registraciju djeteta do daljnjeg, dok se po nekoj hitnoj parlamentarnoj proceduri stvari ne riješe. Mislim da je takva situacija stvarno nedopustiva“, kaže Đanisijević.
Iako drugi zakoni nalažu da se dijete registruje u roku od 30 dana od dana rođenja, nerad bh. političara tjera građane da ih krše. Nelino dijete nema zdravstvenu knjižicu, a ona još uvijek ne može ostvariti pravo na naknadu koja je sljeduje nakon poroda.
„Kao da rađamo djecu vijekovima unazad, po šumama i gorama, i onda ćemo ih nekad, kad dođe na red, upisati, kao što su se ljudi prije stotinu godina upisivali. Ja se iskreno nadam da će moje dijete dobiti matični broj, da će uskoro moći da dobije zdravstvenu knjižicu, da ću ja moći da ostvarim porodiljsku naknadu, sve one najnormalnije bazične stvari koje jedan mali građanin kada se rodi može da ostvari u svojoj državi“, navodi Đenisijević.
Zvonko Mijan, registrar Ustavnog suda BiH objašnjava da je Sud samo radio svoj posao:
„Ustavni sud BiH je utvrdio da Parlamentarna skupština nije uskladila član 5 ovog zakona, te u skladu sa svojim pravilima, donio rješenje kojim je odredio da ova odredba prestaje da važi, što je izvršeno 12, februara.“
Iako je šest dana nakon odluke Ustavnog suda o suspenziji člana 5. Zakona o jedinstvenom matičnom broju BiH održana sjednica Vijeća ministara BiH, nadležno Ministarstvo civilnih poslova nije smatralo neophodnim da uputi prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o jedinstvenom matičnom broju. Sada se, kako kaže pomoćnik ministra civilnih poslova BiH Milan Zjajić, čeka naredna sjednica:
„Ministarstvo civilnih poslova na prvoj narednoj sjednici Savjeta ministara, po mojim saznanjima, će tražiti uvrštavanje na dnevni red Zakona o izmjeni Zakona o jedinstvenom matičnom broju, koji bi riješio ove probleme.“
Snaga argumenata
Iako je već bio u parlamentarnoj proceduri Zakon o izmjeni Zakona o jedinstvenom matičnom broju, u kojem je bila predložena izmjena naziva opština u RS koja imaju dva imena, kao npr: Bosanski Brod i Brod ili Bosanski Novi i Novi, zakon nije usvojen.
„Prijedlog koji je odbijen već jednom u Parlamentu, podrazumijeva to da se mijenjaju tzv. registri za područja koja su bila ranije definisana i da se ti registri mijenjaju na način da prate entitetsku liniju. To je apsolutno nepotrebno i to nije ni zahtjev Ustavnog suda. Zahtjev Ustavnog suda je samo da se brišu dvojna imena gradova“, navodi poslanik u državnom Parlamentu, Saša Magazinović.
Nasuprot poslanicima iz Federacije BiH, Dušanka Majkić iz Republike Srpske kaže da su Zakon oborili Bošnjaci, koji se ne mogu pomiriti da građani tog entiteta ne žele prefiks “bosanski” u opštinama u kojima žive:
„Mi smo snagom argumenata uspjeli da ubijedimo naše kolege iz bošnjačkih političkih stranaka. Ako je Gradiška odavno Gradiška i nije Bosanska Gradiška – pošto oni to ne prihvataju, oni hoće jednu nerealnu sliku u kojoj će Bosanska Gradiška ostati da živi, bez obzira što je građani koji u njoj žive ne zovu tako“, tvrdi Majkić.
I dok bh. političari stalnim prepucavanjima i dijeljenjima države zagorčavaju život građanima, i ovaj apsurd prolazi bez ikakve javne reakcije. Analitičari smatraju da je neizdavanje matičnih brojeva tek rođenim bh. građanima najočitiji dokaz da bh. političari nisu u službi građana.
„Vi ne vidite nijedan alarmantan ton, ni iz vlasti ni iz opozicije, zbog ove situacije, što govori da su njihove pozicije i način na koji će ih oni obnašati mnogo važniji od same suštine države, a to je da ona služi građanima. Mislim da je situacija alarmantna upravo zbog toga“, ocjenjuje analitičar Aleksandar Trifunović.
Građani su ogorčeni novim politikantskim igrama bh. vlasti
Mreža nevladinih organizacija ‘Snažniji glas za djecu’ uputila je pismo Parlamentu BiH u kojem zahtijeva da što prije bude usvojen zakon o jedinstvenom matičnom broju
Iz Mreže zahtijevaju da usvajanje navedenog zakona bude prioritetno pitanje na narednoj sjednici PSBiH te da se nosioci najviše zakonodavne vlasti u BiH, prilikom razmatranja i usvajanja navedenog zakona, vode primarno najboljim interesom djece.
Podsjećaju da je pravo na identitet jedno od temeljnih prava djeteta, a sukladno međunarodnim standardima, kao i nacionalnim zakonodavstvom u BiH.
Također, Mreža podržava inicijativu vijećnice SDP-a BiH u Općinskom vijeću Tuzla Nade Mladine koja je upućena Vijeću ministara BiH.
Inicijativa podrazumijeva hitno uvrštavanje prijedloga zakona o izmjeni Zakona o jedinstvenom matičnom broju na dnevni red te zahtjev da se on po hitnoj proceduri uputi PSBiH na usvajanje.
U Inicijativi je istaknuto da nemogućnost izdavanja matičnih brojeva može imati jako negativne posljedice te da su osobama koje ne mogu dobiti matični broj ugrožena osnovna ljudska prava, prije svega pravo na slobodu kretanja.
– Nažalost, od 12. februara 2013., kada je Ustavni sud suspendovao član 5. Zakona o jedinstvenom matičnom broju, djeca rođena nakon ovog datuma, ali i druge osobe koje nemaju regulisan jedinstveni matični broj, ne mogu dobiti isti, što za posljedicu ima ugrožavanje cijelog spektra njihovih osnovnih ljudskih i građanskih prava, prije svega pravo na slobodu kretanja, na zdravstvenu zaštitu i drugo – navedeno je saopćenju pristiglom iz Mreže.
Podsjećaju da je UN Komitet za prava djeteta u okviru poslednje Preporuke izdate državi BiH, izrazio zabrinutost činjenicom da u BiH još uvijek ima oko 5000 djece koja od ranije, iz različitih razloga, nisu upisana u matične knjige rođenih i nemaju pravni identitet.
Komitet je zahtijevao od države da, kao stvar od prioritetnog značaja, nastavi i ojača napore na uspostavljanju sistema koji će obezbijediti upis u matične knjige rođenih za svu djecu, saopćeno je iz Mreže “Snažniji glas za djecu”.
(A.J. / RSE / Fena)