Bosna i Hercegovina oko četiri posto ukupnog robnog deficita ostvaruje samo na stavci parfemi i toaletne vode, što iznosi približno 1,2 posto bruto društvenog proizvoda (BDP).
Još veći robni deficit, i to od pet posto, BiH ima na stavci pića i duhani, a to je oko 1,6 posto BDP-a.
Naime, veliki deficit BiH bilježi kod plastičnih tvari, više od 500 miliona KM, parfema i eteričnih ulja, oko 300 miliona KM, proizvoda od kože i krzna, više od 200 miliona KM, te drvne celuloze, papira i kartona, oko 125 miliona KM.
Članovi Odjeljenja za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oprezivanje BiH stoga su, nakon analiziranja struktura uvoza po pojedinim oblastima i vrstama roba, kao i veličine ostvarenog deficita, koji se, u različitom obimu, ponavlja svake godine, ukazali da postaje upitna osnovna pretpostavka o modelu racionalnog ponašanja potrošača u BiH.
Dominantno učešće u strukturi uvoza predstavljaju proizvodi mineralnog porijekla.
Da li će se nastaviti ispoljeni trend zavisi prvenstveno od potreba privrede BiH, kao i od cijena sirovog ulja (nafte) na međunarodnom tržištu, navodi se u najnovijem biltenu Odjeljenja za makroekonomsku analizu UIOBiH.
Značajno je ponoviti da BiH ostvaruje tek neznatan suficit u smislu vrijednosti uvoza i izvoza električne energije u 2012. godini, s tim da je vrijednost izvoza pala za oko 60 posto, dok je vrijednost uvoza porasla za oko 20 posto u 2012. u odnosu na prethodnu godinu.
Isto tako, usljed snažnijeg pada izvoza u odnosu na uvoz, deficit nastavlja da raste, iako znatno sporije nego prethodne godine. Mjere koje bi dovele do smanjenja deficita tj. rasta potražnje za izvoznim proizvodima BiH, se nalaze u rukama kako domaćih tako i evropskih donosilaca odluka.
Pravovremene mjere vanjskotrgovinske i fiskalne politike mogu dovesti do povećanja obima robne razmjene, poboljšanja uslova razmjene i prijeko potrebnog smanjenja robnog deficita.
U okviru nadležnih ministarstava različite mjere su u fazi pripreme ili realizacije, ali ostaje da se vidi kakav će one imati efekt na vanjskotrgovinsku poziciju BiH u narednom periodu, zaključuju ekonomisti Odjeljenja za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oprezivanje BiH.
(Fena)