Studijom su prikupljeni podaci iz 14 ranijih istraživanja provedenih u raznim zemljama svijeta kojima se pokušalo ustanoviti u kolikoj su se mjeri razne grupe ljudi u karantenama tijekom epidemija ebole, SARS-a, pandemijske gripe H1N1 i zaušnjaka pridržavale propisanih pravila
Jasno i dosljedno slanje poruka o mjerama kojih se treba pridržavati u doba pandemije koronavirusa, objašnjenje zbog čega su one neophodno potrebne i koja je korist od socijalne distance, presudni su za suzbijanje širenja bolesti, kažu britanski znanstvenici.
U stotinama gradova širom svijeta već se provode mjere izolacije i karantene zbog pandemije koronavirusa i onoga što bi moglo uslijediti. Studije koje su se provodile tokom prethodnih epidemija bolesti ukazuju na to da se stopa pridržavanja pravila karantene kreće od 0 do 92 posto te da je pritom ključno uputiti jasnu poruku stanovništvu zbog čega je to bitno.
Ako su upute ili jezik kojim se one šalju nejasni, ljudi su skloni pribjeći vlastitim pravilima.
“Učinkovitost karantene ovisi o tomu u kolikoj je se mjeri ljudi pridržavaju. Dakle, važno je ustanoviti što utječe na to da se ljudi pridržavaju pravila”, smatra Simon Wessely, psiholog i profesor na londonskom Institutu za psihijatriju, psihologiju i neuroznanosti pri King’s Collegeu i jedan od sudionika studije.
“U vrijeme ‘lažnih informacija’ teško je dosljedno slati poruke, no s druge strane, ne zadovoljiti potrebu stanovništva za tačnim informacijama može biti opasno. Javnozdravstveni timovi trebali bi ljudima pružati jasne i vjerodostojne informacije, a potom dobiti povratnu informaciju o tomu nailaze li one na razumijevanje.”
Studijom su prikupljeni podaci iz 14 ranijih istraživanja provedenih u raznim zemljama svijeta kojima se pokušalo ustanoviti u kolikoj su se mjeri razne grupe ljudi u karantenama tijekom epidemija ebole, SARS-a, pandemijske gripe H1N1 i zaušnjaka pridržavale propisanih pravila
Pokazalo se da su se ljudi, ako su uistinu vjerovali da je karantena korisna u suzbijanju bolesti i ako su vjerovali da bolest vrlo opasna, bolje pridržavali propisanih mjera, osobito ako je dovoljno rano uvedena karantena uspjela prilično brzo usporiti širenje bolesti.
Voditeljica studije, Rebecca Webster je kazala da bi, s obzirom na to da se različiti ljudi različito ponašaju za vrijeme propisane karantene, “javnozdravstveni dužnosnici trebali pružiti pravovremeno i vrlo jasno objašnjenje za njezinu provedbu”.
“Studija je pokazala da su vrlo korisne bile i informacije o dovoljnim zalihama hrane, lijekova i ostalih potrepština za vrijeme karantene,” rekla je.