Prvostepenom presudom Suda BiH, Miloradu Dodiku izrečena je kazna zatvora u trajanju od jedne godine, uz dodatnu zabranu obnašanja funkcije predsjednika Republike Srpske u narednih šest godina.
Ova presuda postaje pravosnažna tek nakon što se iscrpe pravni lijekovi, što bi moglo potrajati devet do deset mjeseci.
No, ključna dilema koja se nameće jeste – hoće li Dodik, uprkos zabrani za predsjedničku funkciju, moći obnašati neku drugu političku dužnost?
Presuda precizira da mu se zabranjuje obavljanje dužnosti predsjednika RS-a, no prema Krivičnom zakonu BiH, koji je izmijenio visoki predstavnik, političke posljedice presude automatski se šire na sve druge javne funkcije.
Sud BiH pojašnjava: “U odnosu na prijedlog Tužilaštva BiH koji se odnosio na, kako se to u optužnici navodi, utvrđivanje pravnih posljedica osude iz člana 203.a stav 5. tačke a), c) i d) KZBiH, Sud u izreci presude nije donio posebnu odluku, iz razloga što pravne posljedice osude nastupaju po automatizmu, odnosno po sili zakona, nakon pravosnažnosti presude.”
Član 203a Krivičnog zakona BiH, koji se odnosi na neizvršavanje odluka visokog predstavnika, propisuje da će, po pravosnažnosti presude, nastupiti:
Prestanak službene dužnosti i zaposlenja
Zabrana obavljanja bilo koje funkcije u zakonodavnim, izvršnim, pravosudnim i upravnim organima finansiranim iz javnih sredstava
Zabrana sticanja službene dužnosti u svim organima koji se finansiraju iz budžeta
To znači da, ako drugostepena presuda potvrdi jednogodišnju kaznu zatvora, Dodik neće imati pravo da se kandiduje za bilo koju političku funkciju u budućnosti. Bez obzira na mogućnost otkupa kazne od 36.000 KM, zabrana kandidature ostaje na snazi jer zakon propisuje da pravosnažno osuđeni zvaničnik na kaznu dužu od šest mjeseci automatski gubi pravo na javne funkcije