IBM-ov model za juli pak najavljuje i toplije i suše od prosjeka, odnosno ljeto kakvo pamtimo posljednjih godina.
Za prošlu godinu svjetske klimatološke organizacije utvrdile su da je bila četvrta najtoplija otkako čovjek na planetu Zemlja sistematski mjeri meteorološke prilike. To što nije bila riječ o najvrućoj godini ikada zabilježenoj, nije neka utjeha zato što se uklopila u trendove sve ozbiljnijih klimatskih promjena. Odnosno, posljednjih pet godina ujedno su i pet najtoplijih ikada izmjerenih. Ove godine prvi kvartal diljem svijeta bio je treći najtopliji u 140 godina mjerenja.
Toplije su bile samo godine 2016. i 2017., a ožujak koji je u Australiji bio rekordno vruć, paklen, koji je u Vijetnamu zabilježen temperaturni rekord svih vremena, u Europi je bio šesti najtopliji u 140 godina meteorološkog praćenja vremena. Na svjetskoj razini bio je to drugi najtopliji ikada. Polako se stvara slika onoga što Europu, tako i Hrvatsku, očekuje ovoga ljeta, prenosi Express.hr.
Za jugoistočnu Europu IBM-ov “The Weather Company” predvidio je prije nekoliko sedmica da će majbiti nešto hladniji i kišovitiji od prosjeka, ali da će juni već biti znatno topliji od prosjeka, iako još uvijek kišovitiji nego što je uobičajeno. IBM-ov model za juli pak najavljuje i toplije i suše od prosjeka, odnosno ljeto kakvo pamtimo posljednjih godina. Kad je riječ o temperaturnim rekordima, ovdašnji prostori posljednjih se godina savršeno uklapaju u ono što se događa diljem Europe, što nije neka sreća.
Mostar je tako 19. juna 2013. bio najtopliji grad na kontinentu s 41°C – već u 10 sati prijepodne. Rekord je 7. prosinca 2010. postavio i Senj, sa svojih 18°C, netko će reći “pa što onda”, ali samo dok ne pročita da je takva prosinačka temperatura izmjerena u 8 ujutro. Užasne vrućine posebno su bile učestale u ljeto 2017., kada je 2. kolovoza na Aerodromu Resnik kod Kaštel Štafilića izmjereno rekordnih 42,3°C, usto još s izrazito visokom vlažnosti zraka. Taj dan i inače je diljem Hrvatske bio rekordno vruć u čak 11 gradova i mjesta.
Proljeće 2019. u našem dijelu svijeta ocjenjuje se, prema podacima američkog NOAA, kao “bitno toplije od prosjeka”. Isto toliko više temperature od prosjeka našem dijelu Europe predviđa i europski ECMWF, posebno za srpanj i kolovoz. U Europi će, prema tim prognozama, najgori biti srpanj, i to središnji dio Španjolske te potez od Crnog mora preko Rumunjske, Mađarske, Češke, Slovačke, Austrije i dijela Poljske. U tim dijelovima predviđaju se najveće temperaturne anomalije. ECMWF predstavio je prije nekog vremena karte s prognozama temperaturnih i oborinskih odstupanja za Europu od mjeseca do mjeseca.