Otkako je šest zemalja Zapadnog Balkana u Njemačkoj okarakterisano kao “zemlje sigurnog porijekla”, smanjio se broj zahtjeva za azil, ali povećao broj zahtjeva za vizu. Najviše radnika iz BiH. „Ljudi sa zapadnog Balkana ubuduće će se lakše moći zaposliti u Njemačkoj”. Ova konstatacija se mogla čuti u njemačkoj javnosti početkom septembra protekle godine i to nakon što je njemačka ministrica za rad i socijalna pitanja, Andrea Nahles, izjavila da “nije prihvatljivo da sa državama poput BiH pregovaramo o članstvu u EU, a da ljudi iz te zemlje traže azil u Njemačkoj”.
Ministrica Nahles smatra da je to pogrešan put koji samo opterećuje proceduru dodjele azila u Njemačkoj. Nahlesova je tada najavila da bi Njemačka u narednih pet godina trebalo da godišnje izda dozvole za dolazak 20.000 radnika iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Crne Gore, Makedonije i Albanije.
Bila je to reakcija na sve veći broj tražilaca azila sa zapadnog Balkana. Ministrica Nahles je izjavila da bi to “bila opcija da se prekine krug stalnog dolaska tražilaca azila i njihovog ponovnog vraćanja u domovinu”.
Riječi ministrice Nahles su se ubrzo pretvorile u djelo. Već 28 oktobra 2015. godine je na snagu stupio pooštreni zakon o azilu, kojim je istovremeno ljudima sa zapadnog Balkana olakšana mogućnost legalnog zapošljavanja u Njemačkoj. Od 1. januara 2016.godine za državljane Bosne i Hercegovine (i pet drugih zemalja zapadnog Balkana) prema članu 26 stav 2 Pravilnika o zapošljavanju (BeschV) važe nova pravila u vezi zapošljavanja u bilo kojoj struci.
“Uslov za to je konkretna školska sprema i ponuda za posao, kao i saglasnost Saveznog zavoda za zapošljavanje”, kaže Jarmila Schneider iz ureda za odnose sa javnošću u njemačkog Ministarstvu za rad i socijalna pitanja. Ona također dodaje da se, kada se radi o radnicima sa zapadnog Balkana, stalno provjeravaju uslovi rada. “Ti radnici ne smiju biti jeftiniji od domaćih radnika na istim poslovima. Kako bi nova pravila dala željene rezultate, Savezni ured za zapošljavanje brže obrađuje zahtjeve ovih osoba i koristi sve mogućnosti pojednostavljavanja i skraćivanja tog procesa”.
Zahtjev za vizu se isključivo predaje u njemačkoj ambasadi u zemlji iz koje potiče radnik ili iz zemlje u kojoj ima zakonom regulisan stalni boravak. Predaja zahtjeva u Njemačkoj nije moguća. Prema novom pravilniku, osobe koje su 24 mjeseca prije predaje zahtjeva za vizu primali pomoć kao tražioci azila ili su bili tolerirani prema zakonu o pomoći tražiocima azila, ne mogu dobiti vizu.
Prema navodima Ministarstva za rad i socijalna pitanja, u periodu od 1.12.2015 do 29.2.2016. godine je za 837 osoba sa zapadnog Balkana izdata viza za rad u Njemačkoj. Od šest zapadno balkanskih zemalja, najviše viza je izdala Ambasada Njemačke u Sarajevu, 353. Nakon Sarajeva slijede: Skoplje 177, Tirana 107, Beograd 93, Priština 67 i Podgorica 40.. U saveznom Ministarstvu za rad i socijalna pitanja navode da se broj izdatih viza u februaru utrostručio.
Interes u zemljama zapadnog Balkana za rad u Njemačkoj je veliki. Isto tako je i veliki interes njemačkih firmi za radnicima sa ovog područja. Prema navodima Njemačkog zavoda za zapošljavanje, od početka januara do kraja februara je izdato 2.932 odobrenja za zapošljavanje radnika sa zapadnog Balkana što je glavni uslov za podnošenje zahtjeva za vizu. “Otvaranjem njemačkog tržišta rada za radnike sa područja zapadnog Balkana je proširena legalna migracija ljudi sa zapadnog Balkana. Novim mjerama se ljudima sa zapadnog Balkana olakšava, a nikako, ne otežava pristup tržištu rada”, saopšteno je za DW iz njemačkog ministarstva za rad i socijalna pitanja.
U Njemačkoj trenutno nije poznato koliko izbjeglica se uspjelo zaposliti, a koliko traži posao. Predpostavlja se da je više od polovine migranata u Njemačkoj nezaposleno. Broj migranata iz zemalja u kojim se vodi rat, kao što su Sirija ili Irak, u prva dva mjeseca 2016. godine se sa 63.000 povećao na 101.326 osoba. Broj tražilaca azila sa područja zapadnog Balkana je znatno smanjen jer BiH, Kosovo, Albanija, Crna Gora, Srbija i Makedonija, spadaju u tzv. “zemlje sigurnog porijekla”. Šanse da državljani ovih zemalja u Njemačkoj dobiju azil trenutno su veoma minimalne.