„El Ninjo” je najveća prijetnja za klimatsku stabilnost na našoj planeti. Eksperti za sezonsku najavu ovog fenomena ne smiju da ponove greške iz 1997. godine.
Uticaj fenomena „El Ninjo” 1997. godine bio je strašniji nego što je trebalo jer prognozeri nisu upozorili ljude na vrijeme. To ne bi trebalo da se ponovi.
Klimatolozi su u januaru 2014. upozorili da će ekstremni događaji poput „El Ninja” (periodične pojave toplih morskih struja duž pacifičke obale Amerike i Australije) postati učestaliji kako se planeta bude zagrijavala. Sada se čini da će svijet imati prilike da se u to uvjeri krajem ove godine.
Osnaženi „El Ninjo” stvara se u Pacifiku i takve je moći da izaziva ciklone, tornada, suše, poplave. Može da utiče i na promjene nivoa mora širom svijeta. Vodeći naučnici u ovoj oblasti kažu da „El Ninjo” koji nam se upravo približava po magnitudi podsjeća na svog prethodnika iz 1997, koji je započeo isto tako a potom ubio desetine hiljada ljudi i prouzrokovao štetu od nekoliko desetina milijardi dolara. No, istu informaciju nećete dobiti od prognozera. Oni su potvrdili da je snažna temperaturna fluktuacija moguća, ali nisu puno toga rekla o jačini ovog fenomena.
– Mislim da bi prognostičari „El Ninja” trebalo da kažu svoju prognozu bez obzira na rizik od moguće greške, rekao je meteorolog RHMZS, Nedeljko Todorović, komentarišući aktuelnu klimatsku situaciju.
Jedan od najvažnijih razloga za razaranje 1997. godine je prekomjerno upozoravanje među prognozerima. Istraživanje Ujedinjenih nacija iz 2000. otkrilo je da je netačna prognoza veća sramota za prognostičare od nedostatka prognoze. Danas smo svedoci sličnih propusta svuda po svijetu.
I kod nas se polovinom maja dogodila (ne)vremenska nesreća velikih razmjera. Pitamo meteorologa Todorovića šta misli kako su naši meteorolozi najavili enormne padavine.
– Korektno, kažem, dobro, ali ne odlično, što je razumljivo kada je riječ o prognozama vremena i riziku od greške koji je veliki. Sve zavisi od znanja prognostičara i činjenica kojima raspolaže, odgovara Todorović.
– Pet, šest dana pre nailaska jakog ciklonskog fronta naši meteorolozi iz RHMZS upozorili su da će biti izuzetno obimnih padavina. U ponedjeljak, 12. maja, dva dana uoči kiša, sem klasične prognoze poslata su i upozorenja svim odgovornim institucijama i organizacijama, prevashodno Sektoru za vanredne situacije MUP-a i Gradskom štabu za vanredne situacije. Upozorenja odgovornima poslata su putem SMS-a i elektronske pošte dva do tri dana unapred – opisao je Todorović kako je tekao proces prognoziranja i upozoravanja na nevrijeme. On ističe da je bilo teško uoči nevolja reći gdje će i koliko kiše pasti, ali da su ipak 13. maja meteorolozi predvidjeli da će se najviše padavina izliti u zapadnoj Srbiji, ponegdje i mjesečna ili dvomjesečna količina u samo dva dana. Todorović dodaje da su otprilike slično, korektno, svoj posao uradili i hidrolozi RHMZS.
Vratimo se prognostičarima „El Ninja”. Još postoji šansa da prijetnja tornada i oluja iščezne. U to niko neće biti siguran, dok ne bude kasno za odgovarajuću pripremu. Dakako i pravu odbranu od nevolja koje će eventualno uslijediti. Da bi vlade zemalja koje mogu da budu zahvaćene nevremenom (a to su prevashodno zemlje Južne Amerike, dijelom srednje Amerike i u manjoj meri Kalifornije) i službe za vanredne situacije imali dovoljno vremena, potrebna im je tačna i precizna prognoza i to odmah. Jasna prognoza nije važna samo iz tog razloga, pošto bi odgovor na „napad” velikog fenomena „El Ninjo” bio test za stepen spremnosti našeg svijeta za bitnije klimatske promjene. Jer, „El Ninjo” je najveća prijetnja po klimatsku stabilnost na našoj planeti za koju do sada znamo.
Treba odlučiti da li je pet do dvanaest za uzbunu i planove u vanrednim situacijama. To bi moralo da učine ne samo vlade zemalja na koje može da utiče „El Ninjo” već i svih na planeti, budući da su klimatske promjene širom svijeta. Vlast pri tome mora da stavi na vagu troškove za odbranu od katastrofe koja se možda neće dogoditi i rizik ako se ne učini ništa. Bez jasne i otvorene prognoze, takve odluke ne mogu se donijeti. Prognozeri bi trebalo da se stide što nema prognoze barem u istoj mjeri kao što im je neprijatno kada pogriješe u procjeni.