Prema narodnoj poslovici, za osobu dobrog zdravlja kaže se da je zdrava kao dren. To poređenje nije slučajno, već zato što je drvo drenjka izdržljivo, otporno na bolesti i može doživjeti više od stotinu godina.
Drenjak (lat. Cornus mas) raste u gotovo cijelom svijetu, ali najbolje uspijeva na području srednje i jugoistočne Evrope i u jugozapadnoj Aziji.
Može se pronaći na suvim, sunčanim i kamenitim stranama listopadnih hrastovih šuma.
Drenjak je listopadni grm ili manje drvo koje može narasti najviše do osam metara. Krošnja je gusta i zaobljena, a listovi su ovalni s izvučenim vrhovima.
Cvjeta u februaru i martu, a sazrijeva od jula do avgusta.
Plodovi su tamnocrvene boje, dužine 14 do 16 mm, a u sredini ploda je košpica. U ljekovite svrhe možete koristiti gotovo sve dijelovi drenjka – koru, list, cvijet, plod.
Plodovi se beru čim počnu dobijati crvenu boju i suše se na toplom mjestu.
Kora se guli u jesen ili u rano proljeće sa debla ili debljih grana.
Ljekovita svojstva drenjka
Vrijednost drenjka i njegova ljekovita svojstva prepoznati su još u antičko doba.
Tome svjedoče sačuvani zapisi iz Grčke, Rima i Persije, koji kažu da se drenjak koristio za ublažavanje bolova te za brži oporavak bolesnika.
U prvom vijeku drenjak spominje i grčki ljekar Dioskorid, autor opsežnog djela “O ljekovitim tvarima”, koje je služilo doktorima i botaničarima sve do renesanse.
Plod drenjka sadrži veliku količinu vitamina C, prirodne šećere, organske kiseline, pektin i tanin.
Drenjak se koristi kao narodni lijek koji pomaže kod brojnih tegoba, a najpoznatiji je kao prirodno sredstvo koje pomaže kod: bolesti grla, bolesti bubrega, slabokrvnosti, proljeva, groznice, rana, hemoroida, menstrualnih bolova, povišenog šećera, viška vode u organizmu, oslabljenog imuniteta, tinitusa.
Plodovi drenjka jedu se svježi, smrznuti ili sušeni. Od plodova se mogu praviti sokovi, čajevi, tinkture i likeri. Čajevi se mogu pripremati i od kore, cvijeta ili listova drenjka.
Drenjak po svijetu:
*U Francuskoj i Italiji se od drenjka masovno prave vino i žele, a nedozreli plodovi konzerviraju se u slanoj vodi kao masline.
*U Njemačkoj se kuvaju sa šećerom i sirćetom, dodaju jelima od tijesta i krompira.
*U Rusiji prave ukusne supe i koriste ga kao začin za specijalitete od mesa i ribe.
Čaj od drenjka
Koru, plodove, cvjetove ili listove drenjka osušite na suvom i toplom mjestu. Kuvajte pet do deset grama osušene kore, plodova, cvjetova ili listova pet minuta u dva decilitre vode.
Nakon što čaj odstoji 20 minuta, procijedite ga i odmah popijte.
Preporučuje se piti jednu šoljicu nezaslađenog čaja tri puta dnevno.
Čaj mogu piti i djeca. Ako vaše dijete ima proljev ili lakše crijevne tegobe, skuvajte mu blaži čaj od drenjka za ublažavanje probavnih tegoba i brži oporavak od bolesti.
Čaj od drenjka pomaže kod: crijevnih tegoba, groznice, bolesti grla, slabokrvnosti, slabog imuniteta, čišćenja organizma
Sok od drenjka
Za prirodan sok od drenjka potreban je blender ili gaza kako biste protisnuli plod i dobili sok. Potrebni sastojci su jedan kilogram zrelih plodova, 1,5 litara vode i jedan limun. Da biste plodove mogli samljeti u blenderu, prvo ih očistite od košpica. Dobijenoj smjesi dodajte vodu i ocijeđeni limun te sve promiješajte. Po želji sok zasladite medom ili stevijom.
Sok je idealan kao lagano osvježenje, ali i za podizanje energije i jačanje imuniteta.
Sok od drenjka pomaže kod: čišćenja organizma, izbacivanja viška vode iz tijela, slabokrvnosti, bolesti crijeva, snižavanja temperature, oporavka organizma od proljeva ili povraćanja, jačanja imuniteta, groznice.