U samim počecima i na HRT-u se ponekad znala potkrasti sitna pogreška u odgovorima, no danas je to svedeno na minimum.
Dok se takmičar znoji i razmišlja o odgovoru te kockarski važe hoće li se upustiti u nastavak igre, jedan uigrani tim mora itekako dobro osmisliti pitanja i dobro se pomučiti da bi kviz bio kvalitetan i gledan. Trenutno je za Milijunaša angažirano šest autora pitanja, za Jutarnji.hr otkrio je urednik kviza Igor Grković.
Više je društvenjaka i humanista poput profesora hrvatskog jezika i književnosti, komparatista, sociologa, filozofa, anglista… Tokom godina se zagrebački Filozofski fakultet, kaže Grković, pokazao kao rasadnik najkompletnijih autora pitanja za kvizove, a “boje” prirodnjaka zastupa mladi doktor matematike i profesor na PMF-u. A iza svakog uspješnog kviza stoji dobar sastavljač pitanja.
– Sastavljanje pitanja najteži je posao u cijeloj industriji kvizova. Čak i u krugovima kvizaša, više se cijeni onaj tko sastavi dobra, zanimljiva i duhovita pitanja od samih znalaca, onih koji znaju, primjerice, nabrojiti sve glavne gradove svijeta. A na toliku količinu pitanja koje moraju sastaviti za ‘Milijunaša’, neizbježni su i podbačaji te manje zanimljiva i dvojbena pitanja. I u sportu se dogodi da sudac pogriješi, a i kviz je samo igra – objašnjava poznati kvizaš i redatelj Mario Kovač.
U samim počecima i na HRT-u se ponekad znala potkrasti sitna pogreška u odgovorima, no danas je to svedeno na minimum.
– Pogreške idu uz svaki posao. Trudimo se sitne nepreciznosti svesti na najmanju moguću mjeru. Čini mi se da smo nekoliko posljednjih godina dosta bezgrešni jer smo uspostavili relativno siguran sustav dodatnog provjeravanja. Nerijetko smo precizniji i od samih leksikografa – naglašava Grković.
Kad se govori o težini pitanja, i to je vrlo subjektivna stvar, a iznimka nije ni milijunsko pitanje.
– Milijunsko pitanje ne treba nužno biti najteže u nizu, ali mora biti zanimljivo, dokučivo. Natjecatelj mora steći dojam da je na njega moguće odgovoriti. Tu je važnija igra ‘mentalne snage’ i pomicanja granica jer je ulog velik – objašnjava Grković.
Čak i oni najiskusniji ponekad se poskliznu na naoko banalnim pitanjima.
– Ja sam solidan kvizaš s prilično širokim znanjem, a jednom sam pao na pitanju koliko kokoš sjedi na jajetu, što je moja baka znala iz prve – 21 dan. Nekome je nešto teško, a drugom banalno. I jaki kvizaši imaju svoje slabe točke, što je kod mene, primjerice, biologija. Kod nas ima jedna poslovica: ‘Najteže pitanje je ono na koje ne znaš odgovor’. A kad je ‘Milijunaš’ posrijedi, za sva pitanja iznad 8000 kuna sreća je bitan faktor – tvrdi Kovač.
Znanje se kod sastavljanja pitanja crpi, navodi urednik Grković, iz svih dostupnih službenih enciklopedijskih izvora, ali i iz raznih tiskanih izdanja, iz dokumentaraca, internetskih podcasta. Potrebno je mnogo čitati, produbljivati stečeno znanje i biti u toku s aktualnostima, a autorska ekipa HRT-a dosad je od početka emitiranja kvizova sastavila gotovo milion pitanja.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.