Osobe u domaćinstvu koje pripadaju rizičnim grupama (npr. starije osobe, imunokompromitirani ljudi ili osobe s postojećim hroničnim oboljenjima) trebaju izbjegavati kontakt s pacijentom i s predmetima s kojima je pacijent došao u kontakt. Pristup zajedničkim prostorijama trebalo bi ograničiti koliko god je to moguće, te se mora provoditi stroga higijena ruku.
Zbog pojave velikog broja slučajeva iz porodičnih klastera, Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo (ZJZ KS) još jednom je uputio smjernice o mjerama za sprečavanje i kontrolu infekcije za osobe za koje se sumnja ili su potvrđeni slučajevi infekcije koronavirusom (Covid-19) koje imaju blage simptome i ne zahtijevaju hospitalizaciju, već se samoizoliranje provodi kod kuće.
Sumnjivi ili potvrđeni bolesnici s Covid-19 sa blagom kliničkom simptomatologijom (uglavnom groznicom, kašljem, glavoboljom i malaksalošću) neće zahtijevati hospitalizaciju i mogu se sigurno tretirati kod kuće. Većina njih će se spontano oporaviti bez komplikacija. Kako se klinički znakovi i simptomi mogu pogoršati s progresivnom dispnejom zbog bolesti donjih dišnih putova, većinom u drugoj sedmici bolesti, bolesnicima koji se liječe kod kuće treba pružiti upute ako primijete poteškoće s disanjem. Samoizolacija i kućna njega također se mogu uzeti u obzir za simptomatske bolesnike koji više ne zahtijevaju hospitalizaciju, ili u slučaju informiranog odbijanja hospitalizacije.
Kada je riječ o općim mjerama sprečavanja i suzbijanja infekcije u kućnim uslovima, potrebno je ograniči broj osoba koje se brinu o sumnjivom ili potvrđenom pacijentu Covid-19. Bolje je da samo jedna osoba bude kao njegovatelj. Ta osoba treba biti zdrava i bez komorbiditeta kao visoki krvni pritisak, dijabetes, respiratorni ili srčani problemi.
Osobe u domaćinstvu koje pripadaju rizičnim grupama (npr. starije osobe, imunokompromitirani ljudi ili osobe s postojećim hroničnim oboljenjima) trebaju izbjegavati kontakt s pacijentom i s predmetima s kojima je pacijent došao u kontakt. Pristup zajedničkim prostorijama trebalo bi ograničiti koliko god je to moguće, te se mora provoditi stroga higijena ruku.
Pacijenta treba staviti u dobro prozračenu jednokrevetnu sobu (tj. redovito otvarati prozor). Pacijent treba koristiti odvojeni toalet, ako je moguće, od ostatka kućanstva. Izbjegavati dijeljenje predmeta s pacijentom (na primjer, pribor za jelo, ručnici itd).
Svi zajednički prostori trebaju biti dobro prozračeni; površine koje se često dodiruju (npr. kvake za vrata, prekidači za svjetlo) trebaju često se čistiti neutralnim deterdžentima.
Česta higijena ruku, posebno nakon kontakta s pacijentom ili bilo kojom površinom koju je dodirnuo pacijent, posebno prije i nakon pripreme hrane, prije jela, nakon upotrebe toaleta.
Toalet, lavabo u kupaonici itd. treba svakodnevno čistiti, izbjegavajući prskanje. Površine i objekti trebaju biti dezinfiirani se običnim izbjeljivačem u domaćinstvu, u razrjeđivanju koje odgovara 0,05–0,1 posto natrijevog hipoklorita (20 ml izbjeljivača za kućanstvo treba razrijediti u jednoj litri vode). Ovu otopinu treba odmah upotrijebiti i pripremiti novu svaki put kad je potrebno.
Čistiti redovno sobu gdje je oboljeli (svakodnevno); koristiti jednokratnu opremu za čišćenje (npr. maramice za jednokratnu upotrebu). Ako oprema za čišćenje za jednokratnu upotrebu nije dostupna, materijal za čišćenje (krpa, spužva itd.) treba staviti u dezinfekcijsku otopinu od 0,05 posto do 0,1 posto natrijevog hipoklorita, pripremljenog kako je opisano.
Osoba zadužena za čišćenje trebala bi nositi rukavice za jednokratnu upotrebu i hiruršku masku. Pacijenti sa blagim simptomima mogu sami očistiti sobu.
Posteljina, ručnici, odjeća za spavanje i drugi tekstil koji pacijent koristi moraju biti pohranjeni u posebne vreće u sobi u kojoj boravi dok se ne opere deterdžentom za pranje rublja na 90 °C (ciklus tople vode). Ako se neki dio odjeće ne može prati u vrućoj vodi, izbjeljivač ili drugi proizvodi za dezinfekciju tekstila se trebaju koristiti.
Pacijent bi trebao imati vreću za otpad u svojoj sobi za korištene maramice, maske za lice i drugi otpad. Ista vreća se baca u kontejnere za nesotritrani otpad. Ukoliko postoji mogućnost istu dezinfikovati izvana.
U kuću ne smiju biti primljeni posjetitelji dok se pacijent u potpunosti ne oporavi.
Ako u kućanstvu ima više pacijenata sa sumnjom ili potvrdom Covid-19, svi pacijenti mogu biti izolirani u istu sobu.
Kada je riječ o mjerama prevencije i suzbijanja infekcije koje primjenjuje pacijent kako bi se spriječilo širenje infekcije (u kućnim uslovima) potrebno je izbjegavati fizički kontakt (npr. zagrljaje, rukovanje itd.) sa članovima obitelji.
Također, izbjegavati što više boravke u zajedničkim prostorima i boraviti u jednoj, dobro prozračenoj sobi. Nositi masku za lice koja pokriva nos i usta što je više moguće, posebno kad ste u zajedničkim djeljenjim prostorijama. Masku za lice treba često mijenjati; uvijek promijenite masku kad postane zaprljana ili vlažna.
Kada se skida maska za lice, uklonite je dodirivanjem samo elastičnih traka ili vezica; a prednji i unutrašnji slojevi se nikada ne smiju dirati. Ruke treba oprati / očistiti odmah (temeljito) nakon uklanjanje maske za lice.
Kada ne nosite masku za lice, nos i usta treba prekriti papirnatom maramicom prilikom kihanja ili kašlja. Veći broj papirnih maramica treba biti pri ruci i spremne za upotrebu. Papirne maramice treba baciti odmah nakon upotrebe, a ruke treba odmah oprati/očistiti koristeći ispravan postupak: topla voda i sapun, te dezinfekcija alkoholnim sredstvom.
Često očistite ruke sredstvom na bazi alkohola ili ih operite sapunom i vodom te posušite ruke ubrusima za jednokratnu upotrebu. Ako ručnici za jednokratnu upotrebu nisu dostupni, potrebno je da pacijent ima odvojene ručnike od ručnika koje koristi ostatak kućanstva; ručnike treba redovito mijenjati i prati prema uputama gore.
Koristiti zaseban pribor za jelo. Oni bi trebali biti pažljivo očišćeni nakon svake upotrebe.
Što se tiče mjera za suzbijanje i suzbijanje infekcije koje primjenjuje njegovatelj pacijenta kako bi se spriječio prijenos infekcije potrebno je izbjegavati bliski kontakt s pacijentom što je više moguće i držati se udaljenosti od najmanje jedan metar.
Također, često perite ruke, posebno nakon kontakta s pacijentom i bilo kojim predmetom koji je koristio pacijent (npr. pribor za jelo, posteljina, toalet, itd.). Voda i sapun učinkoviti su za pranje ruku, može se koristiti i alkoholna otopina za dezinfekciju ruku.
Koristite ručnike za jednokratnu upotrebu da biste osušili ruke kad god su dostupni. Ako nisu dostupni, često mijenjajte ručnike i perite ih deterdžentom u ciklusu tople vode (90 °C). Ako se predmet ne može prati u vrućem ciklusu vode, upotrebljavajte izbjeljivač ili druge proizvode za dekontaminaciju tekstila.
Nosite masku za lice kad se nalazite u istoj sobi s pacijentom, ili općenito u bliskom kontaktu s pacijentom. Masku treba mijenjati nakon svake upotrebe; ako to nije moguće, treba je promijeniti kad postane zaprljava ili vlažna.
Kada se skine maska za lice, uklonite je dodirivanjem samo elastičnih traka ili vezica; prednji i unutrašnji slojevi se nikada ne smiju dirati. Ruke treba oprati / očistiti odmah (i temeljito) nakon uklanjanja maske za lice.
Nosite rukavice kada pružate njegu pacijentu ili kada dođete u kontakt s tjelesnim izlučevinama oboljelog (npr. sekret iz nosa, izmet, mokraća i dr.). Rukavice treba mijenjati svaki put kada se nose ili kada su zaprljane, ili ako je došlo do pucanja. Ruke treba oprati / očistiti odmah nakon uklanjanja rukavica.
Negovatelji trebaju u karantenu 14 dana nakon oporavka pacijenta i vršiti samopraćenje pojave simptoma Covid-19 (npr. vrućica, kašalj).
Kada je riječ o postupku sa kućnim otpadom posebnu vreću za otpad treba smjestiti u bolesnikovu sobu. Papirne maramice i maske za lice koje pacijent koristi treba odmah smjestiti u vrećicu za otpad u bolesničkoj sobi.
Rukavice i maske za lice koje koriste skrbnik i sredstvo za čišćenje treba odmah baciti u drugu vreću za otpad, koja je smještena blizu vrata bolesničke sobe, u koju se otpad baca prilikom izlaska iz sobe.
Vreće za otpad trebaju biti zatvorene prije nego što se izvade iz bolesničke sobe i često se moraju mjenjati, nikad ih ne bi trebalo prazniti u drugu vreću.
Te vreće za otpad mogu se sakupljati zajedno i smjestiti u čistu veću kesu za otpad; te se kao takve bacaju u kontejnere za nesortirani otpad. Nema posebnih aktivnosti prikupljanja ili drugih metoda zbrinjavanja Nakon rukovanja vrećama s otpadom treba provoditi strogu higijenu ruku: koristiti vodu i sapun i dezinficirati ruke sredstvom na bazi alkohola, saopćeno je iz Službe za protokol i press KS.