Stvar koja će vam najviše ukazati na to da li je kilometraža vraćana jeste stanje enterijera vozila. Enterijer ne smije da bude pohaban i da ukazuje na dugotrajno voženje ako je kilometraža mala.
Svi oni koji žele da kupe polovan automobil prvo gledaju koliko je kilometara automobil prešao. Kilometraža govori o tome koliko je automobil korišćen, šta na njemu treba da se mijenja i generalno utiče na cijenu.
Kako da znamo da li je kilometraža na automobilu vraćena? Ovo je najveći problem kod svih onih koji kupuju polovan automobil. Kilometraža govori o tome koliko je automobil korišćen, šta na njemu treba da se mijenja i generalno utiče na cijenu.
Međutim, problem se javlja što se odometri koji bilježe pređenu kilometražu vrlo lako koriguju, pa prodavci automobila lako mogu da skinu 100 ili 200 hiljada kilometara kao od šale i da vi to ne primjetite.
Ne postoji sistem kojim bi se sa sigurnošću moglo utvrditi koliko je na automobilu vraćena kilometraža, ali postoje načini da provjerite da li je kilometraža lažna.
Stvar koja će vam najviše ukazati na to da li je kilometraža vraćana jeste stanje enterijera vozila. Enterijer ne smije da bude pohaban i da ukazuje na dugotrajno voženje ako je kilometraža mala, piše ATV.
Ako primjetite da je volan oguljen, da su dugmići na kontrlonoj tabli izlizani, da su papučice gasa, kočnice i kvačila izlizane i da su sjedišta pohabana i dotrajala, onda je to jasan znak da je automobil koji gledate prešao dosta kilometara i da mu je kilometraža korigovana.
Takođe, nije dobro ni ako je sve u savršenom stanju, jer to može značiti da se prodavac “potrudio” i zamijenio dijelove enterijera koji se najbrže habaju.
“Čim vidiš da automobil ima manje od 160.000 kilometara, a da je stariji od tri godine, gotovo je sigurno da ja kilometraža lažna.” – jedan je od savjeta iskusnijih ljudi iz auto svijeta.
Veoma je jednostavno manipulisati podacima sa kontrolne table jer su i softveri, ali i uređaji za mehaničko vraćanje analognih kilometar-satova poprilično rasprostranjeni. Koliko su prevare sa kilometražom učestale, najbolje govori činjenica da se na velikom broju internet foruma već godinama raspravlja o tome koji su softveri najpogodniji za vraćanje brojki.
Za neke marke postoji tzv. elektronska historija, pa se za samo nekoliko sekundi može preko računara provjeriti da li je ponuđeni automobil servisiran u ovlaštenim servisima i koliko je otprilike mogao preći kilometara na osnovu godišta. To posebno važi za automobile uvezene iz Njemačke.
Najjednostavnije je da od prodavača tražite broj šasije i u servisu na osnovu tog broja provjerite podatke o kilometraži, kao i o mijenjanim dijelovima. Sa druge strane, od kilometraže može biti važnije znati da li je automobil redovno servisiran, da li je vožen u gradskim uslovima, u privatne ili službene svrhe.
Prosječan dizelaš u EU, godišnje pređe 35,000 – 40,000 km. Dakle, uzmete broj godina automobila i pomnožite sa 40,000 km, i tako možete dobiti neku približnu maksimalnu vrednost. To treba pomnožiti sa godinama starosti i eto okvirne kilometraže.Naravno morate uzeti u obzir da sva vozila koja se importiraju u našu državu dolaze od strane velikih lizing kuća, a to su uglavnom vozila koja su se koristila u poslovne svrhe.
EU želi stati ukraj vraćanju kilometraže
Koliko je vraćanje kilometraže uzelo maha potvrđuje i činjenica da je Europski parlament s velikom većinom izglasao izvještaj o manipulacijama s brojačima kilometara kod prodaje rabljenih automobila u kojem se predlažu zakonska i druga rješenja za sprječavanje ove nezakonite prakse, pa i da se te prijevare odrede kao kazneno djelo u EU-u.
Europarlamentarci su zatražili strože mjere kako bi se spriječile takve manipulacije i dali su niz preporuka koje bi smanjile gospodarsku štetu, uključujući stvaranje europske baze podataka koja sakuplja informacije o kilometraži vozila, redovita čitanja kilometraže tijekom tehničkih pregleda i integraciju boljih tehničkih rješenja od strane proizvođača, primjerice Blockchaina, izvijestili su Europski parlament i ured europarlamentarke Biljane Borzan.
Parlament od država članica traži i da se prijevare povezane s brojačima kilometara tretiraju kao kazneno djelo za osobu koja traži izmjenu stanja brojača i osobu koja izvrši izmjenu te da kazne budu proporcionalne i odvraćajuće.
Procjenjuje se da namještanja brojača kilometraže koštaju Europu između 5,6 i 9,6 milijardi eura godišnje, što plaćaju svi u lancu, od trgovaca i proizvođača do osiguranja i kupaca. Kupci ne samo što plaćaju više novca nego što vrijedi za rabljeni automobil već im brzo rastu troškovi popravaka i održavanja, a takva vozila su i manje pouzdana na cestama i više zagađuju.
Istraživanja su pokazala da su prijevare s kilometražom češće u slučajevima prekogranične prodaje vozila.
Između 30 i 50 posto uvezenih rabljenih vozila imaju namještene brojače. Vjerojatnost kupovine takvoga vozila u nekim se zemljama penje na 80 posto.