Za većinu turista, najbolji dio putovanja je isprobavanje raznolike i egzotične hrane. Ipak, treba da budemo oprezni, naročito ako putujemo u zemlje koje nisu čuvene po zavidnom nivou higijene.
Koliki god da ste gurman, trebalo bi da pripazite šta stavljate u usta kada putujete svijetom.
Kako biste smanjili rizik od bolesti, naročito ako je vaša destinacija poznata kao zemlja u kojoj postoji veća mogućnost da je hrana ili voda kontaminirana nekim virusom, parazitom ili bakterijom, bitno je da se upoznate s nekim osnovnim stvarima.
U nastavku slijedi nekoliko najbitnijih savjeta koji vam mogu pomoći da putujete pametno i da se vaš željeni odmor, zbog zaražene hrane, ne pretvori u potpunu katastrofu.
1. Voda iz slavine
Zaražena voda jedna je od najčešćih uzroka bolesti širom svijeta. Klice koje izazivaju dijareju, rotavirusi, kolera i niz drugih bolesti dolaze upravo kroz hranu i vodu zagađenu ljudskim ili životinjskim izmetom.
Šta učiniti?
Informišite se unaprijed o destinaciji na koju putujete, provjerite kakva je voda iz slavine. Ako imalo sumnjate u njenu čistoću, pijte isključivo flaširanu vodu i sokove, a izbjegavajte i pranje zuba s vodom iz slavine.
2. Led
Slično kao i s vodom iz slavine, neke bakterije mogu preživjeti i u ledenom obliku. U zemljama s upitnim kvalitetom vode led konzumirajte samo ako je napravljen od flaširane ili prokuhane vode.
Šta učiniti?
Ukoliko ne možete provjeriti od čega je napravljen led, bolje je da ga preskočite. Ako vam se pije hladno piće, uzmite sok ili pivo u boci iz frižidera.
3. Hrana za koju postoji mogućnost da je pala na pod
Ako ste ljubitelj brze hrane, trebalo bi da povedete računa prilikom odabira lokala u kom cete jesti. Hrana koja padne na pod može biti kontaminirana na bezbroj načina. Sjetite se samo cipela koje nose tragove svega što su dodirnule, uključujući izmet i trulo smeće.
Šta učiniti?
Kada vidite da je osoblje suviše ležerno i sumnjate i u njihovu higijenu, zaobiđite taj lokal.
4. Hrana i pranje ruku
Pranje ruku jedan je od najsigurnijih načina sprečavanja širenja bolesti, ali u mnogim zemljama proces pranja ruku prije dodirivanja hrane nije praksa. Iako sve više zemalja širi svijest o tome kao o nečemu obaveznom, treba da prođe još mnogo vremena da se ona potpuno i usvoji.
Šta učiniti?
Potražite restoran u kom kuvari i konobari imaju čiste ruke. Ako o njihovoj higijeni ne možete zaključiti samo na prvi pogled, pronađite ostale znakove koji idu u prilog tome – od sapuna u wc-u, čiste odjeće pa sve do njihovog ponašanja – ako neko briše nos i poslije ne opere ruke, znate šta morate učiniti. I ne zaboravite da operetie i sopstvene ruke!
5. Volite toplo jelo?
Svježe pripremljeno jelo nije ‘prijatelj’ bakterija, i to je ono što bi trebalo da tražite od svog obroka.
Šta učiniti?
Nađite restoran za koji vam se čini da je u redu, naručite topli obrok i provjerite da li ste ga zaista dobili u obliku kakav ste tražili ili je samo podgrijan.
6. Stajanje hrane na suncu
Kontrolisanje temperature ključan je faktor sigurnosti hrane koju konzumirate. Obično kuvana hrana (ako nije namijenjena čuvanju u hladnjaku) ima rok trajanja dva sata za sigurnu konzumaciju, i ta vrijednost pada ako je temperatura prostora u kom stoji previsoka. To se naročito odnosi na hranu koja stoji na suncu, recimo na raznim štandovima.
Šta učiniti?
Klonite se takve hrane ostavljene da stoji na suncu jer je ona leglo bakterija.
7. Sirova hrana
Voće i povrće su zdrave namirnice za konzumaciju, ali ne u zemljama gdje je voda iz slavine kontaminirana. U tom slučaju bolje ih je izbjegavati.
Šta učiniti?
Na mjestima gdje voda nije sigurna držite se pravila – oguliti i kuhati! Izbjegavajte salate i sirovo voće i povrće!
Izvor: Net.hr