Zagrepčanin Marko Lukić kvalificirao se među stotinu kandidata za misiju “Mars One” koja 2024. godine planira poslati prve ljude na putovanje dugo sedam mjeseci do Marsa na kojem će se podići ljudska kolonija
Marko Lukić, mladi je Zagrepčanin koji se kvalificirao među stotinu najboljih za misiju slanja prvih ljudi na Mars. Polijetanje prvog broda s ljudskom posadom iz Zemljine orbite treba se dogoditi za osam godina, a četvero prvih kandidata do Crvenog planeta putovat će sedam mjeseci. Cilj im je izgraditi nastambu i započeti život na Marsu, što je tek prvi korak u kolonizaciji Sunčeva sustava, a potom možda i naše galaksije Mliječni put, piše Anadolu Agency (AA).
Projekt organizira nizozemska korporacija znanstvenika i poduzetnika “Mars One” kojima je cilj pokrenuti život na Marsu kako bi se omogućio alternativni planet za održanje ljudske vrste ukoliko nešto krene krivo na Zemlji, ili pak da to bude prvi korak u osvajanju Sunčevog sustava, najprije Jupiterovih i Saturnovih mjeseca.
– Od najboljih sto traže se vrhunskih 24 –
Marko Lukić mladi je Zagrepčanin koji je prošao u treći krug kvalifikacija i ušao u konkurenciju od sto potencijalnih astronauta za misiju na Mars. Prošao je dva kruga kvalifikacija koja uključuju medicinske, psihološke i problemske zadatke.
Očekuje ga daljnji selekcijski krug koji uključuje grupne zadatke, izolaciju i detaljnije medicinske preglede. Marko Lukić je po struci arheolog, radi na obrani diplomskog rada iz srednjevjekovne arheologije i ima 28 godina, a već niz godina radi kao stručni vodič u Arheološkom muzeju u Zagrebu.
Marko čeka poziv putem maila u kojem će dobiti daljnje upute. Ukoliko ne prođe među 24 najbolja za projekt, kaže da neće biti razočaran. Prilikom obuke koja ga čeka spojit će, kaže, brojna znanja iz medicine, strojarstva, elektrotehnike i agronomije koje će primijeniti u svom životu na Zemlji.
U procesu kvalifikacije dvoje prijavljenih kandidata iz Hrvatske ne ide dalje, a među sto najboljih, uz Marka, djevojka je iz Srbije.
– Kolonizacija Sunčeva sustava kao mogući spas za život
“Sama ideja prijavljivanja na misiju za Mars i svemirska istraživanja jest osjećaj dužnosti da se mi, kao inteligentna bića, trebamo boriti za očuvanje naše vrste i života u cjelokupnosti. To će biti moguće tako da se raširimo na druge planete i naselimo ih kako bi omogućili da u budućnosti, ukoliko dođe do nekih poteškoća na Zemlji, ili drugim mjestima, ako se dogodi neka katastrofa uzrokovana našim ljudskim djelovanjem, imamo sigurno mjesto gdje se naš život može nastaviti. Ne nužno mi kao ljudi, nego općenito, život kao takav”, kaže Lukić.
Na pitanje osjeća li strah od tako ozbiljnog putovanja, Marko kaže:
“Mars je jako daleko i postoji stanoviti strah, bolje rečeno strahopoštovanje prema poduhvatu koji se priprema, jer postoji niz opasnosti; od kozmičkoga zračenja do atmosfere koja nije prilagođena za disanje ljudi, do toga da je tlak toliko nizak da kad bi izašli bez zaštitnog odijela van, naša voda bi se istog trena pretvorila u paru. Da, strah postoji, ali s njim se treba nositi. Upravo taj strah će nam omogućiti da s dovoljnom dozom ozbiljnosti možemo pristupiti problemima koji će se naći pred nama.“
Početak provedbe plana nastanjivanja Marsa prvim ljudima, misija “Mars One” treba započeti 2018. godine, kada počinje slanje prvih tereta od kojih će se raditi kasniji moduli i roveri koji će raditi na Marsu. Čovjek bi se trebao lansirati 2024., ukoliko se bude držalo zacrtanog plana, dok se samo slijetanje očekuje 2025.godina. Naime, let do Marsa iz Zemljine orbite traje oko 7 mjeseci, ovisno o položaju Zemlje i Marsa u trenutku lansiranja, no ciljat će se kad budu najbliže.
Gradnja broda za sedam mjeseci dug put trebala bi se odvijati u Zemljinoj orbiti. Jedan modul svemirskog broda trebao bi ostati u Marsovoj orbiti, a drugi sletjeti na površinu Marsa.
– Svakodnevica kolonizatora Marsa –
Poslovi kojima bi se kolonizatori Marsa trebali baviti svakodnevni su životni poslovi: izgradnja naseobine, uzgajanje hrane na hidroponskim farmama, uzgajanje sitnijih, a kasnije većih životinja uz istovremeno istraživanje prilagodbe živih bića na život na tom planetu. Naseljenici, među kojima će možda biti i Marko, provodit će klimatske, geološke i kemijske eksperimente kako bi ustanovili povijest Marsa i proučili uvjete koji vladaju na planeti, sve kako bi što bolje iskoristili dostupne resurse planeta i prilagodili ga ljudskim potrebama.
Naseljenici na Marsu moći će komunicirati radiovalovima, i videom i zvukom, samo sa odmakom od šest do 45 minuta koji je potreban da signal proputuje između dviju planeta, ovisno o trenutku razdaljine planeta. Kako ne bi postojale crne rupe u komunikaciji zbog utjecaja Sunca, postavit će se dva satelita koji će omogućiti komunikacijsku premosnicu između naseobine na Marsu i Zemlje.
– Sestra kao najveća potpora astronautu Marku –
Marko je siguran kako su Amerikanci sletjeli na Mjesec i to u više navrata i smatra to prvim korakom u izlasku čovjeka izvan zemljine atmosfere.
Zagrepčanin Marko ima potporu obitelji, ali kaže kako su zabrinuti, što je i normalno, s obzirom na potencijalne opasnosti i poteškoće koje se mogu dogoditi:
“Mama je i sama htjela biti astronaut kad je mila mlađa, a tata mi je također priznao da ima godina koliko i ja, da bi se također prijavio za jednu ovakvu misiju. Najveća potpora mi je sestra!”
Marko ima pravo odustati od misije kad god želi, u interesu je i misije da ne idu ljudi koji nisu potpuno spremni.
“Osobno misiji pristupam korak po korak, kako dođe svaki novi dio, donosim odluku kako dalje”, kaže Marko koji uz posao uskoro završava studij i strpljivo očekuje mail koji bi ga mogao lansirati dalje nego ijednog čovjeka u čitavoj ljudskoj povijesti.