U stratosferi iznad Sjevernog pola formira se novi polarni vrtlog koji brzo jača te će nastaviti jačati s dolaskom zime.
Kako objašnjava portal Severe Weather Europe, polarni vrtlog već dugo utječe na zimske vremenske prilike u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Evropi, naročito ako se počne urušavati.
Severe Weather Europe navodi kako polarni vrtlog odražava snagu stratosferske polarne cirkulacije. Za zimsko vrijeme je važno je li jak ili slab jer na površini stvara posve drugačiji vremenski ishod.
Kako se približavamo jeseni, polarna područja se počinju hladiti jer manje sunčeve energije dopire do Sjevernog pola. No iako u polarnim krajevima temperature padaju, atmosfera je na jugu još relativno topla. Tako dolazi do temperaturne razlike između polarnih i suptropskih područja, pa se širom sjeverne hemisfere počinje razvijati velika ciklonalna cirkulacija niskog pritiska.
Proteže se od površinskih slojeva visoko u atmosferu. Ovo je poznato kao polarni vrtlog.
Polarni vrtlog se ponaša kao vrlo veliki ciklon, pokrivajući sjevernu hemisferu od sjevernog pola do nižih geografskih širina. Prisutan je na svim atmosferskim nivoima, od temelja, ali može imati različite oblike na različitim nadmorskim visinama.
Polarni vrtlog nije samo jedna zimska oluja ili hladnoća koja se kreće. To je veliko ciklonalno područje koje se okreće cijelom sjevernom hemisferom i može značiti razliku između vrlo hladne i snježne zime te tople i suhe zime.
Snažan polarni vrtlog obično znači jaku polarnu cirkulaciju. To obično zadržava hladniji zrak u polarnim regijama, stvarajući blaže uvjete za većinu Sjedinjenih Američkih Država i Evrope. U tim uvjetima zima može biti uglavnom toplija od prosječne.
Zahlađenje nad Sjevernim polom već je počelo. Hlađenje stratosfere obično počinje u augustu, a snažno se povećava tokom septembra i oktobra. Stratosfera doseže svoje najhladnije razdoblje u novembru i decembru, kada je polarni vrtlog obično najjači.
Što je hladnije, polarni vrtlog može postati jači, a Severe Weather Europe ističe da do toga dolazi jer se on “hrani” razlikom temperature i pritiska između polarnih i južnih područja sjeverne hemisfere.