Društvene mreže promijenile su način na koji se odnosimo prema privatnim podacima. Da, još uvijek vjerujemo da imamo pravo na određenu dozu privatnosti, no isto tako svojevoljno dijelimo velike količine osobnih podataka.
Facebook je jedna od mreža koja skuplja gomile podataka o svojim korisnicima. Koliko podataka zapravo imaju o svakome tko ima profil, najbolje pokazuje Facebook Graph Search koji za pretraživanje koristi naše interese, zajedničke prijatelje ili druge dodirne točke među korisnicima.
Banalna greška koja je otkrila ‘tajnu’
Nedavno je jedna greška u Facebookovom protokolu otkrila koliko podataka zapravo Facebook ima o nama i kako ih koristi.
Kako piše Packet Storm Security, Facebook ima mogućnost da uploadate podatke o svojim prijateljima na svoj profil i potom ih skinete kao svojevrstan adresar.
U načelu sve ono što vi uploadate trebalo bi biti dostupno samo vama i nikome drugome. Međutim, zbog greške koja je pogodila oko šest milijuna korisnika, Facebook je u adresare ubacivao i podatke koje su, o osobama iz vašeg adresara, na svoje profile uploadali drugi korisnici.
U prijevodu – ako ste vi od svog prijatelja imali samo e-mail adresu, a netko drugi je imao broj telefona, prilikom skidanja adresara dobili su i jedno i drugo.
Zbog cijelog slučaja Prism i pitanja prisluškivanja i privatnosti običnih građana, ova je greška došla pod posebno povećalo.
Jer otkrila je da zapravo Facebook o svakome od nas ima popriličan dosje s velikom količinom privatnih podataka. Nije u pitanju samo ime i prezime, datum rođenja, adresa i broj telefona.
Tu su i naši kontakti, check-inovi pomoću kojih je moguće rekonstruirati naše kretanje, različite prepiske putem Facebook Messengera i maila, fotografije, video snimke, naši interesi, a u nekim slučajevima i brojevi kreditnih kartica.
Podaci i o ne-članovima
No problem nije samo što su ugroženi podaci članova Facebooka, već što Facebook ima i svojevrsnu bazu podataka ljudi koji nisu članovi te društvene mreže.
Sjećate li se one ponude ‘upiši svoju e-mail adresu i Facebook će pronaći tvoje prijatelje i poslati poziv onima koji još nisu na Facebooku?
Zahvaljujući tome Facebook je dobio veliku bazu e-mail adresa osoba koje nisu članovi.
Pridoda li se tome i uploadanje brojeva telefona iz pametnih telefona, Facebook može stvoriti dosje i o osobi koja nikad nije imala profil na toj društvenoj mreži.
Za razliku od Twittera koji briše podatke o kontaktima koji nakon 18 mjeseci nisu potvrdili poziv na mrežu, Facebook jednostavno zadržava sve podatke.
Naime, u Facebooku smatraju kako su podaci koje su korisnici uploadali vlasništvo tih korisnika i ne namjeravaju te podatke dirati.
Točnije, ne namjeravaju ih dirati osim u slučaju neke ‘greške’, ‘hakerskog napada’ ili možda ‘vladinog zahtjeva’.
‘Tajni dosjei’
Facebook je u međuvremenu popravio grešku i sad do podataka koje je uploadao jedan korisnik može doći samo taj korisnik.
Ali ostaje problem što Facebook skuplja podatke, povezuje ih i stvara dosjee o svojim korisnicima i onima koji to nisu, a da korisnici ne mogu utjecati na sadržaj tih dosjea.
Jer, kako će itko od nas spriječiti neku osobu da uploada nečiji broj telefona ili e-mail adresu u svoj adresar? I kako onda spriječiti Facebook da pohranjuje te podatke?
Kao logično rješenje nameće se brisanje profila na Facebooku, ali kako Facebook pohranjuje informacije i o kontaktima koji nemaju profil na toj mreži, rješenje više i nije tako logično.
Facebook tvrdi da te podatke neće dijeliti ni sa kim i da su oni vlasništvo ljudi koji su ih uploadali. Ali to ne znači i da su oni zaštićeni od novih ‘grešaka’, hakera ili vlade.
Možemo se samo nadati da, kad sljedeći put podaci procure u javnost, među njima neće biti i naši brojevi mobitela ili kreditnih kartica.
(Doznajemo.com)