Dok je mali dio vode za piće, otprilike 70 posto naše planete je prekriveno okeanima, morima, jezerima, rijekama, močvarama i neizbrojivimi izvorima najdragocijenije tečnosti. Ali odakle je stigla?
Zemlja je rođena iz oblaka prašine i gasa prije otprilike 4,5 milijardi godina, zajedno sa ostatkom Sunčevog sistema. Negdje u svojoj ranoj historiji, pošto je postajala sve veća od prikupljanja obližnjih stijena svojom gravitacijom, stekla je i vodu, piše Nacionalgeoraphic.rs.
Neki naučnici kažu da su komete “isporučile” vodu na Zemlju. Još 2014. godine, naučnici su otkrili da kometa koju proučava misija Rozeta – pod nazivom 67P/Čurjumov-Gerasimenko – ima drugačiju vrstu vode od one koju mi imamo na Zemlji. Možda su neke komete poslale vodu na našu planetu, ali svakako nisu sve.
Ili je možda Zemlja “rođena mokra”. Zemlja je postepeno nagomilavala svoju masu prikupljavši kamenje, koje je možda već imalo vodu u sebi. Ali ako je to slučaj, kako smo došli od male količine vode iz kamenja do dubokih okeana koje imamo danas na planeti?
Nova studija predlaže rješenje za drugu dilemu. Sve to ima veze sa regijom gdje je Zemlja formirana. Na sreću, naša planeta se nalazi u zoni gdje je voda ne samo moguća, već i normalna pojava. Sunčeva svijetlost je dovoljno topla da spriječi vodu da se zamrzne, a nije ni toliko topla da bi sva voda isparila.
“Proračuni takođe pokazuju da zrna prašine mogu sakupiti dovoljno vode za “samo” milion godina. Milion godina se savršeno uklapa u vrijeme koje je potrebno za formiranje većih stijena”, navodi se u izvještaju Naučne škole za astronomiju Holandije u Amsterdamu.
Iako je milion godina dug period, to nije ništa u poređenju sa starošću od 4,5 milijardi godina našeg solarnog sistema. Ova teorija također može objasniti i zašto imamo svjetove bogate vodom i u drugim oblastima Sunčevog sistema.
Tako je, pored vode na Zemlji imamo Saturnov mjesec, Encelad, koji sadrži okean ispod površine, Jupiterov mjesec Evropa također posjeduje okean ispod ledene kore i mnogi drugi ledeni i vodeni svjetovi samo u našem solarnom sistemu. Zašto se pitati gdje je život u univerzumu kada nismo završili istraživanje mogućnosti života u našem solarnom sistemu?