Septembar donosi mnogo izazova u svim sferama života i jedan je od najstresnijih perioda u godini. Pripreme za jesen podrazumevaju pregršt novih obaveza za svaku porodicu, a povratak djece u školske klupe je samo jedna od njih.
Piše: Harun Herceg, diplomirani psiholog
Pored novčanih troškova, neke porodice se suočavaju i sa promjenom škole, polaskom u prvi razred osnovne ili srednje škole itd. Dok izlaze na kraj sa organizacijom posla, porodice i izazovima koje savremeni način života sa sobom nosi, dešava se da odrasli članovi porodice ne primjete anksioznost i uplašenost djeteta zbog početka školske godine. Iako su mališani veoma otporni na ovu vrstu stresa važno je obratiti pažnju na to kako se osjećaju, o čemu razmišljaju i pomoći im da se na konstruktivan način izbore sa emocijama i izazovima koji su pred njima.
Američka psihološka asocijacija (APA) daje sljedeće preporuke koje vam mogu pomoći da bolje psihološki pripremite djete za školu i time pomognete djetetu i podstaknete bolju klimu u porodici.
– Vježbajte školsku rutinu – ovih dana djete treba da ide na spavanje u skladu sa rasporedom koji će se poštovati kada krene u školu, razgovarajte sa djetetom o užinama, novcu koji će dobijati za džeparac, načinu kako će ići u školu itd. Ukoliko djete mijenja školu, prošetajte do nove zgrade, izaberite put kojim će djete ići. Ovakve intervencije će pomoći smanjivanju anksioznosti i situaciju učiniti predvidljivom. To je važno jer ono što je djetetu poznato, stvara osećaj stabilnosti, sigurnosti i doživljaj adekvatnosti.
– Upoznajte okruženje – ukoliko dijete kreće u novu školu, istražite novo okruženje, pričajte sa mlađom djecom o bezbjednosti u saobraćaju. Šetnja do škole se preporučuje i za stari kraj i poznatu školu, provjerite da li se nešto promjenilo, da li je bilo radova na školskoj zgradi tokom ljeta i iskoristite priliku da o tome razgovarate sa dijetetom jer djeca često iskazuju emocija kroz iskustva i reakcijom na pojave koje ih okružuju. Poslušajte stavove svog dijeteta, kroz njih će dijete reći i kako se osjeća.
– Razgovarajte sa djetetom – pričajte o prošloj školskoj godini, šta je to što je dijete mučilo, šta nije voljelo i zajedno osmislite dobre strategije kako da to prevaziđete, kako da bolje komunicira sa nastavnicima, izbjegne konfliktne situacije ili se konfrontira kako bi zaštitilo sebe. Pričajte sa dijetotom o odnosima sa vršnjacima, nasilju u školi, strogim profesorima, nepravdi i drugim psiho-socijalnim fenomenima za koje dijete iskaže interesovanje. Preporuka je da nađete dobru mjeru kada sa dijetetom pričate o neprijatnim temama poput otmica dijece ili saobraćajnim nesrećama. Ključ je u tome da dijete ima tačne informacije, da bude spremno da adekvatno reaguje, ali je podjenako važno, ili još važnije, ne predstaviti svijet kao opasno mjesto i pretjerano uplašiti dijete. Prilagodite razgovore uzrsatu dijeteta, potrebi dijeteta i posavjetujte se sa stručnjacima ukoliko imate nedoumica.
– Uvažite emocije svoje djece – stavite im do znanja da razumijete kako se osjećaju i da ćete biti tu da ih podržite. Nikako im ne treba govriti da ne se ne plaše ili ne budu ljuti. Naprotiv, uvažite ono što vam kažu i podržite ih. Nekada je sasvim dovoljno i psihološki jedino ispravno da prepoznate emociju i dozvolite dijetetu da osjeća tugu, strah, ljutnju, ljubomoru itd. Naučite ih da se suoče sa strahom i izgrade strategiju u kojoj je bore, a ne povlače iz situacije. Takođe, naučite ih kada treba da potraže pomoć i zaštitu odraslih.
– Budite uključeni – roditelji treba da poznaju okruženje, školu, druge roditelje i u razumnoj mjeri, a u skladu sa uzrastom dijeteta, budu uključeni u školski život dijeteta. Pitajte za savjet, komunicirajte i budite zainteresovani, škola je važan dio života svakog dijeteta i roditelj treba da bude uključen u skladu sa individualnom potrebom svakog dijeteta.
Želimo vam uspješnu školsku godinu oslobođenu od stresa.