U Bosni i Hercegovini se Pravilnik o medijskom oglašavanju lijekova krši, a za sada niko za to nije snosio posljedice. Ali zato farmaceutske kompanije u BiH ostvaruju veliku finasijsku dobit, a godišnji promet lijekova za 2011. godinu iznosio je oko 260 miliona eura.
Veliki udio u blokovima za oglašavanje u medijima otpada na reklamiranje lijekova i medicinskih proizvoda. Zakonski je zabranjeno reklamiranje lijekova koji se izdaju na ljekarski recept, a reklamiranje ostalih medicinskih proizvoda je precizno regulirano.
No, u Bosni i Hercegovini, Pravilnik o medijskom oglašavanju se krši, a za sada niko za to nije snosio posljedice, izviještava reporterka Al Jazeere Arduana Kurić.
“Za obavijest o indikacijama, posavjetujte se s liječnikom ili ljekarnikom”, ovako završavaju sve reklame za lijekove. Tako je odredio zakon.
Zakon je, između ostalog, zabranio ostavljanje utiska da lijek garantira uspjeh u liječenju bolesti i navođenje na pomisao da je lijek dobro uzimati i kad nema znakova bolesti, odnosno da poboljšava zdravlje.
Nije dozvoljeno ni u reklamu uključiti preporuke naučnika i zdravstvenih radnika, kao ni preporuke osoba koje bi zbog svoje popularnosti mogle utjecati na korištenje lijekova.
Loša poruka
Zakon nalaže i to da se lijekovi koji se izdaju na recept, ne smiju reklamirati.
Predsjednica Farmaceustke komore Federacije BiH Zahida Binakaj kaže da se takvi trebaju skloniti iz vidokruga onih koji dolaze u apoteku.
“Uticaj medija je strašan na naše pacijente. Vrlo često određeni broj naših klijenata odnosno pacijenata dolazi kao hipnotisan”, kaže Zahida Banikaj. Priznaje da su promotivne kampanje pojedinih proizvođača agresivne i odstupaju od etičkih okvira.
Njihov bi rad trebala pratiti Agencija za lijekove. Ona na državnom nivou postoji od 2009. godine, no do danas nikoga nije kaznila za propuste.
“Pa, ja mislim da je to jako loša poruka svima onima koji pokušavaju da odrade na mala vrata sve ono što prije svega ne odgovara našim pacijentima”, kaže predsjednica Farmaceutske komore.
Da bi ljekar preporučio određeni proizvod, njegova učinkovitost mora biti medicinski i naučno provjerena i dokazana. Ipak, zakon krše i sami ljekari pojavljivanjem u reklamama.
“Ne zastupam i ne opravdavam nikakvo reklamiranje od strane liječnika ili drugih zdravstvenih radnika”, kaže Jasminka Krehić, predsjednica Etičkog komiteta KCUS-a.
Jedan inspektor, 117 apoteka
Prouči li se zakon pomnije, ispada da je profit stavljen ispred zdravlja pacijenta.
“Oglašavanje lijekova je svaki oblik davanja informacija o lijekovima široj i stručnoj javnosti zbog podsticanja propisivanja lijekova, njihovog snabdijevanja, prodaje i potrošnje. Po ovom članu zakona, lijek je roba”, objašnjava Jasminka Krehić
Zdravlje nema cijenu, pa samim tim ni lijekovi ne bi smjeli biti roba, naglašava ona, kao i to da bi s ovo pitanje trebalo rješavati sistemski.
Da propusta ima, priznaju i u Agenciji za lijekove. Ali, oni su, kažu samo karika u lancu koji bi trebao biti povezan.
“Agencija je za sada išla sa nekim preventivnim i korektivnim mjerama. Našim pravilnikom o oglašavanju je definisano da su za oglašavanje lijekova odgovorni i proizvođači i naručioci oglašavanja, ali i javni mediji”, kaže Tijana Spasojević iz Agencije za lijekove.
Agencija ima samo jednog inspektora koji bi trebao vršiti monitoring 117 registriranih farmaceutskih kuća koje reklamiraju svoje proizvode u BiH.
Za jednog čovjeka to je Sizifov posao, no država je Agenciju finansijski ograničila a situaciju obilato koriste farmaceutske kuće.
Farmaceutske kompanije i u BiH ostvaruju veliku finasijsku dobit. Godišnji promet lijekova za 2011. godinu iznosio je oko 260 miliona eura.
Izvor: Al Jazeera Balkans/ Autor: Arduana Kurić