Nije zgorega u međuvremenu podsjetiti na kakve su sve “tople dobrodošlice” na Jadranu nailazili bh. građani dolazeći iz države čija su preduzeća sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka imala značajan udio u razvoju Dalmacije gradeći brojna odmarališta, hotele, vikendice…
Prema zvaničnim podacima, skoro pola miliona Bosanaca i Hercegovaca je lani boravilo na hrvatskom primorju. Naši građani su ostvarili prošle godine oko 3 miliona noćenja, a slična situacija bila je i ranijih godina.
Ove godine tako neće biti, pandemija koronavirusa, a onda i nedavne mjere hrvatskih vlasti o obaveznoj samoizolaciji od 14 dana svih onih koji iz BiH dolaze u Hrvatsku učinit će svoje, piše Faktor.ba.
Nije zgorega u međuvremenu podsjetiti na kakve su sve “tople dobrodošlice” na Jadranu nailazili bh. građani dolazeći iz države čija su preduzeća sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka imala značajan udio u razvoju Dalmacije gradeći brojna odmarališta, hotele, vikendice…
Prije nepunih deset godina urednica na HRT-u, kontroverzna Dijana Čuljak, čijim određenim sumnjivim poslovima se bavilo i hrvatsko pravosuđe zbog čega je i osuđena, vodeći Dnevnik 23. augusta je pitala tadašnjeg gradonačelnika Omiša Ivana Škaričića:
– Koliki problem Vam predstavljaju jednodnevni gosti iz BiH koji ništa ne troše, a zauzimaju mjesto na plaži?!
Ovakvom zlonamjernošću i količinom predrasuda bio je zatečen i sam Škaričić, koji je odgovorio “da bh. turisti nisu tolika šteta za hrvatski turizam kako ih neki žele predstaviti”.
Na tragu njenih diskriminatorskih stavova o bh. turistima 2011. nastavio je lokalni list Makarsko primorje, kojim upravlja HDZ Hrvatske.
– Bolji je jedan gost koji će dnevno ostaviti 500 eura nego njih deset koji će ostaviti po 30 eura ili njih nekoliko stotina ili hiljada koji vikendom dolaze iz BiH na jednodnevne izlete… Turizam je na ovaj način u problemima. Radi se o kampanjskim gostima koji smetaju, ali koje se ne može izbjeći i eliminirati. Voće kupuju u Bosni, a sendviče nose od kuće. Mokre u vodi, a WC koriste samo u krajnjoj nuždi – napisali su tada u Makarskom primorju.
U julu 2013. godine potcjenjivački odnos prema bh. građanima nastavili su i nešto sjevernije, u Zadru. I nešto umjerenije. Tadašnji direktor turističke zajednice Grada Zadra Zvonko Šupe kazao je:
– To su najčešće jednodnevni gosti koji dolaze organizirano na kupanje i to autobusima. Od takvih gostiju domaćini nemaju koristi jer oni ne plaćaju boravišnu taksu, a tokom svog kratkog boravka malo i troše.
Ipak, dodao je kako ga veseli da oni dolaze.
Hit prošlog ljeta, barem kada su u pitanju neodmjerene i zlonamjerne izjave, desio se na Pelješcu, u Trpnju. Izvjesni tamošnji ugostitelj korištenje ležaljke na plaži pod palmom naplaćivao je tri puta više od uobičajene cijene. Imao je nesuvislu poruku za Bosance.
– Palm set ću ubuduće za goste iz BiH zvati bukva set – poručio je zlonamjerni ugostitelj.