Ponedjeljak, 16 rujna, 2024

Kakve su šanse za proširenje EU do 2030. godine: Ruska invazija kao poziv za buđenje

Autor:RSE

Preporučeno

Perspektiva prijema novih članica u Evropsku uniju (EU) do kraja mandata buduće Evropske komisije (EK) izgleda optimističnije nego ikada u posljednjoj deceniji.

I ako ne dođe do punopravnog članstva jedne nove članice, realno je očekivati da do kraja ove dekade, barem jedna zemlja zaključi pregovore o članstvu i samo čeka datum prijema.

Tokom kasne jeseni će početi petogodišnji mandat nove Evropske komisije.

Predsjednica ove izvršne institucije Ursula fon der Lajen (Von der Leyen) već je najavila da će proširenje EU biti osnovni prioritet institucije koju će ona ponovo voditi i u novom mandatu do 2029. godine.

Tačno prije deset godina, prilikom prvog govora kao šef Evropske komije (EK) u Evropskom parlamentu, tadašnji predsjednik te komisije, Žan Klod Junker je u septembru 2014. godine prvi javno izgovorio da tokom njegovog mandata EU neće rasti.

Bio je to “hladan tuš” za zemlje regiona kojima je od 2003. godine, redovno obećana evropska perspektiva.

Junkerov mandat je okončan 2019. godine, a prevaziđena su njegova najmračnija predviđanja.

Namjenski komesar za proširenje – dokaz posvećenosti procesu

Predsjednica Evropske komisije je nedavno potvrdila da će imenovati posebnog komesara za proširenje, što je, prema njoj dokaz povećane važnosti.

Upravo se čita:  Skraćuju se redukcije vode u Sarajevu: Trajat će od 2 do 5 sati

– Proširenje je bilo prioritet tokom prvog mandata ove Komisije i predsjednica Fon der Lajen je već jasno stavila do znanja da će to i dalje biti strateški prioritet, unapređujući njenu namjeru da u budućem kolegiju imenuje namjenskog komesara za proširenje – izjavila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Ana Pisonero, portaprolka EK.

Godinama je u EU dominirao takozvani “zamor od proširenja”. Invazija Rusije na Ukrajinu bila je neka vrsta poziva za buđenje.

Moguće članstvo u EU se vidi kao alat da se ublaži utjecaj Rusije na neke zemlje koje su van EU granica a koje a koje plutaju između istoka i zapada.

Deset zemalja na čekanju

Prije rata u Ukrajini, dio procesa proširenja je bilo sedam država: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Kosovo i Turska.

S obzirom da je sad u procesu proširenja čak deset država, jer su tu obuhvaćene države iz Istočnog partnerstva (Ukrajina, Gruzija i Moldavija), to je sada postao važan resor u Evropskoj komisiji. Shodno s tim i zanimanje je puno veće nego što je bilo na početku prvog mandata Fon der Lajen, 2019. godine.

Upravo se čita:  Došlo im je do grla: Penzioneri za 3. oktobar najavili masovni protest u Sarajevu, ovo su njihovi zahtjevi

Posljednji komesar koji se bavio isključivo proširenjem, bio je Olli Ren i tokom njegovog mandata je došlo do posljednjeg proširenja EU, kada je Hrvatska postala punopravna članica.

Poslije Rena, troje komesara koji su naslijedili tu funkciju (Štefan File, Johanes Han i Oliver Varhelji) su u portfelju imali i proširenje i susjedstvo EU.

Iako komesari za proširenje, svi oni su imali mnogo veći broj država u sektoru susjedstva nego proširenja.

Jana Juzova, ekspert iz Instituta za evropske politike (EUROPEUM), je mišljenja da unutar EU sada zaista postoji politička volja za prijem novih članica u evropski blok.

– Vjerujem da trenutno imamo određenu političku volju unutar EU a prioritet je dat proširenju koje nismo vidjeli u prošloj deceniju i po. Znak za to je i najava Ursule fon der Lajen da će u okviru nove evropske komisije, postojati namjenska pozicija komesara za proširenje koje bi moglo pomoći da se poboljšaju smjernice koje su date za zemlje kandidate, i dalje ubrzati proces. Ako jedna zemlja pokaže ubjedljiv napredak u ispunjavanju kriterijuma za pristupanje, moglo bi biti moguće vidjeti još jedno proširenje Unije do 2030. ili u najmanju ruku završetak procesa pristupanja i početak ratifikaciju ugovora o pristupanju – ocijenila je Juzova u izjavi za RSE.

Upravo se čita:  Akcija UIO BiH: Oduzeta roba vrijedna više od 100.000 KM

Sedam talasa proširenja, jedan “Big Bang”

O njenog formiranja 1957. godine, Evropska unija je sedam puta primila nove članice. 2004 godine je došlo do najvećeg proširenja u historiji, takozvani “Big Bang” (Veliki prasak) kada je EU odjednom primila 10 novih članica.

Niko nema više očekivanja da će se “Big Bang” ponoviti.

EU će najvjerovatnije nastaviti da se širi, u više talasa, ali sa manjim brojem država.

– Imajući u vidu da s obzirom na velike razlike i različite nivoe pripremljenosti među kandidatima, ovo skoro sigurno neće biti još jedan “veliki prasak” proširenja već će se primjenjivati princip “Regate”, dozvoljavajući da svaka zemlja koja je spremna da prva napreduje – mišljenja je Jana Juzova.

Interesantno za vas

Izdvajamo

Izdvajamo

Nešić: Blokirat ćemo rad Vijeća ministara dok se ne imenuje direktor SIPA-e

Ministar odbrane BiH Zukan Helez kazao je da je kolegij Vijeća ministara BiH skinuo s dnevnog reda tačku o...

Još vijesti za vas