Stopa nezaposlenosti koja premašuje 40 odsto i niska primanja osnovni su razlozi zbog kojih sve veći broj građana BiH pokušava da nađe posao u inostranstvu, a odnedavno sve veći broj njih vidi priliku da svoj hljeb zaradi u Kataru.
Nakon što je 6. aprila ove godine BiH potpisala Sporazum o zapošljavanju s ovom zemljom koja kotira među najbogatijim na svijetu, čija bi ratifikacija trebalo da uslijedi na ljeto, građanima BiH će biti otvoreno tržište zemlje koja do 2016. godine potražuje 500.000 novih radnika. Potrebe za novom radnom snagom su u Kataru narasle i zbog priprema za Svjetsko prvenstvo u fudbalu, koje će biti održano 2022. godine.
Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH kažu da od kada je ovaj sporazum potpisan svakodnevno dobijaju po desetak upita o mogućnosti zaposlenja u ovoj bliskoistočnoj zemlji.
Boris Pupić, portparol Agencije za rad i zapošljavanje BiH, ocijenio je da zasad zainteresovanima ne mogu reći detalje, te da će sve konkretne ponude katarskih poslodavaca biti poznate nakon ratifikacije ovog sporazuma, kada firme ove zemlje pošalju ponude.
“Tržište Katara se tek sada otvara, a broj radnika koji može otići u ovu zemlju nije ograničen ničim drugim osim potrebama tržišta rada”, konstatovao je Pupić.
Kada se govori o profilima potrebnim u Kataru, Pupić je rekao da je njihovom tržištu rada potreban značajniji broj ugostiteljskih radnika, koje su iz ove zemlje potraživali i prije potpisivanja sporazuma, dok uprkos velikim očekivanjima, u građevinskom sektoru nema toliko prostora za novo zaposlenje.
“Radi se o tome da su katarsko tržište preplavili radnici iz Azije, koji su u tolikoj mjeri oborili cijenu rada, tako da, po svemu sudeći, neće biti otvoreno mnogo radnih mjesta u ovom sektoru”, rekao je Pupić.
On je rekao da su sporazumom do sada definisane stavke poput 20 dana godišnjeg odmora, plaćanje prekovremenih radnih sati, te to da poslodavac radniku plaća povratnu putnu kartu.
Obrad Belenzada, predsjednik Konfederacije sindikata RS, ocijenio je kako je veoma očito da država BiH mora na veći stepen podići zaštitu radnika koji odlaze da rade u inostranstvo.
“U potpunosti je nedopustivo da se radnicima iz BiH dogodi bilo koja situacija slična Sočiju, kada su ih jedva žive vratili. Podsjećanja radi, tamo naša ambasada nije uradila ništa, već ih je tražila Ambasada Srbije”, rekao je Belenzada. On je dodao da bi radnici sa zavodima za zapošljavanje trebalo da sklope ugovore prema kojima država jasno garantuje za njega.
“U ovim ugovorima treba jasno i precizno definisati sva prava i obaveze, uslove rada, jake garancije i naravno platu”, rekao je Belenzada.
Lažni oglasi
Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH istakli su da svi oglasi za poslove u Kataru koji se trenutno nude na internetu, putem novina ili na neki drugi način, nisu povezani s potpisanim sporazumom niti je zapošljavanje regulisano na način kako će to biti kada sporazum stupi na snagu.
Oni su apelovali na građane da budu posebno oprezni kada kontaktiraju osobe koje u ovom trenutku nude poslove u Kataru.
Upozorenje
Na teške i veoma često nesnosne uslove rada u Kataru nedavno je upozorio i “Amnesty International”. U studiji koju je objavila ova organizacija za ljudska prva, radnici su posvjedočili o ekstremno niskim platama, radnoj nedjelji koja traje 100 sati, gotovo bez pauze ili slobodnih dana, o premalo sna, te ponižavanju i nasilju. Više od 130.000 stranaca u Kataru su zaposleni kao čistači, kuvari, dadilje, vozači i baštovani.