Visoka temperatura i pogoršanje kašlja također mogu ukazivati na veći problem koji zahtijeva liječničku pomoć. Ako imate povijest medicinskih bolesti koje mogu smanjiti otpor imunološkog sustava, potrebno je biti još oprezniji.
Covid-19 može biti nepredvidljiva bolest. Pojedini oboljeli mogu imati blage ili nikakve simptome, dok kod nekih pacijenata koronavirus uzrokuje teško oboljenje i smrt.
Većina oboljelih uglavnom ima blage simptome, što ima svoje prednosti i mane. Dobra stvar je to što virus nije fatalan za većinu, ali loša stvar je to što asimptomatski slučajevi mogu dalje širiti virus što otežava suzbijanje epidemije. Stoga je neophodno obratiti pažnju na blage simptome koje bi mogli imati kako biste mogli poduzeti sve preventivne mjere i zaštitili i sebi i druge oko vas.
Koji su blagi simptomi?
“Blagi simptomi odnose se na slične simptome koji se mogu pojaviti kod prehlade ili blažeg oblika gripe. U nekim slučajevima zaraženi ljudi neće pokazivati nikakve simptome”, rekla je Kristin Dean, medicinska direktorica u telemedicinskoj službi Doctor on Demand.
Covid-19 u nekim blagim slučajevima izgleda kao prehlada, a najčešći simptomi bolesti uključuju vrućicu, bolove u tijelu, umor, hladnoću, gubitak okusa ili mirisa, grlobolju, kašalj, otežano disanje, proljev, mučninu, curenje iz nosa, glavobolju i začepljenost nosa.
Razdoblje inkubacije za covid-19 kazuje na to da je potrebno dva do 14 dana da zaražena osoba zaista pokaže čak i blage simptome, a istraživanja sugeriraju da je u prosjeku potrebno oko pet dana.
Eudene Harry, direktorica Centra za oporavak i oporavak Oasis u Orlandu na Floridi, navodi da blagi simptomi kod većine oboljelih ne utječu na njihov svakodnevni život. Primijetila je da ljudi mogu zanemariti simptome koji mogu biti rani znakovi koronavirusa.
“To uključuje simptome koje netko možda opovrgava sebi ili drugima, jer nitko ne želi biti bolestan, to je ljudska priroda”, izjavio je liječnik DanielBerliner.
Blagi slučajevi mogu biti ozbiljniji nego što ljudi misle jer u takvim se slučajevima javlja vrućica, kašalj, a ponekad čak i upala pluća. Kod teških slučajeva dolazi i do ubrzanog disanja te je oboljelima bio potreban kisik ili respirator. Kod oboljelih koji su bili u kritičnom stanju javljalo se i zatajenje dišnog sustava ili zatajenje više organa.
Kada trebate potražiti liječničku pomoć?
“Jedan od simptoma koji podiže crvenu zastavu jest otežano disanje, iako se ovaj simptom ne javlja tako rano kao ostali simptomi”, primijetio je Berliner.
Visoka temperatura i pogoršanje kašlja također mogu ukazivati na veći problem koji zahtijeva liječničku pomoć. Ako imate povijest medicinskih bolesti koje mogu smanjiti otpor imunološkog sustava, potrebno je biti još oprezniji.
“Smanjenje imuniteta mogu uzrokovati neka od sljedećih stanja: dijabetes, bolesti srca, kronična bolest pluća, kronična bolest bubrega, rak, HIV ili uzimanje imunosupresivnih lijekova”, objasnila je Dean.
Ako bolujete od nekih navedenih bolesti i bili ste izloženi virusu, odnosno bili ste u kontaktu sa zaraženom osobom, poželjno je da se samoizolirate i javite se svom liječniku. Ako imate ozbiljne, teže simptome, potrebno je potražiti hitnu medicinsku pomoć, piše Huff post.