Kao opšta mjera vrijednosti robe, novac se prvo pojavio u starom Egiptu, antičkoj Grčkoj i Rimu.Prvi poznati novac na teritoriji današnje Bosne i Hercegovine datira još iz drugog stoljeća prije nove ere. Ilirsko pleme Daorsi, koje je živjelo u dolini Neretve, pod uticajem Grčke, počelo je kovati vlastite kovanice.
U gradu Daorsoi, kod mjesta Ošanići u blizini Stoca, pronađeno je 39 različitih novčića, kovanica novca, alat i matrice. Novac nije bio naročite kvalitete, ali je značio nezavisnost i razvijenost ovog plemena, piše radiosarajevo.ba
Na teritoriji današnje Bosne i Hercegovine tokom historije, mijenjali su se različiti osvajači koji su sa sobom donijeli kulturu, privredu, ekonomiju i novac.
Tako su dolaskom Rimljana na ove prostore Iliri uključeni u antičku civilizaciju. Rimljani su uveli upotrebu rimskog novca denara ili solida. Nakon što su Slaveni osvojili ova područja početkom VII stoljeća na tlu sadašnje BiH kolao je novac susjednih zemalja: Dubrovačke Republike, Mletačke Republike i Vizantije.
Ipak, historičari se ne mogu složiti kome tačno pripada ovaj zlatnik. Prema mnogima zlatnik je napravljen za vrijeme Tvrtka I Kotromanića. Ipak, ima i onih koji ovaj zlatnik pripisuju Stjepanu Tomaševiću. Jedan od zagovornika te teze je i Ivan Rengjeo, hrvatski historičar i numizmatičar koji ga je prvi objavio i opisao. Svoju tezu temeljio je na argumentima da prikaz lava na aversu predstavlja grb Brankovića, kojim je pripadala kraljica Mara, supruga Stjepana Tomaševića.
Nakon smrti kralja Tvrtka I, bosanski vladari prestaju kovati novac sve do druge vladavine kralja Tvrtka II Kotromanića koji je zadržao obilježja svog prethodnika. Osim njega iste motive koristili su i Stjepan Tomaš i njegov sin Stjepan Tomašević Kotromanić, posljednji kralj Bosne i posljednji despot Srbije.
Profesor Senad J. Hodović iz Visokog naglašava da je novac u srednjem vijeku nastao u Bosni imao apsolutnu upotrebnu vrijednost i u susjednim zemljama.
Nakon osvajanja Bosne 1463. godine Osmanlije su uvele svoj valutni sistem.