Međutim, postoje jasne razlike između različitih branši kada je u pitanju visina božićnice.
Prema podacima Zavoda za statistiku, 85,8 posto zaposlenih po kolektivnom ugovoru prima posebnu naknadu.
U prosjeku, to je 2.987 evra. To je 6,3 posto ili 178 evra više nego prethodne godine.
Međutim, i udio radnika koji primaju božićnicu i visina isplate uveliko zavise o djelatnosti, objašnjavaju statističari.
U sektoru finansija i osiguranja te u građevinarstvu više od 95 posto radnika prima standardnu božićnicu.
Nasuprot tome, u sektorima “Informacije i komunikacije” i “Javna uprava, odbrana, socijalna sigurnost” na to ima pravo manje od 70 posto radnika.
Radnici u naftnoj i gasnoj industriji dobijaju natprosječnu božićnicu. Tamo će biti isplaćeno 5.955 evra božićnice. Natprosječna božićnica od 5.898 evra isplaćuje se i u industriji prerade mineralnih ulja.
U proizvodnji odjeće radnici dobijaju božićnicu od 2.985 evra.
U drugim sektorima, pak, isplate su znatno niže. Na primjer, za zaposlene u preradi duvana. Oni dobijaju božićnicu od 564 evra, dok radnici u sektoru privremenih poslova primaju 394 evra.
Kolektivni ugovori ne važe za sve radnike u Njemačkoj. Prema posljednjim podacima Zavoda za statistiku, 2023. godine samo polovina (49 posto) zaposlenih radila je u preduzeću obuhvaćenom kolektivnim ugovorima.
Bez kolektivnog ugovora smanjene su šanse za primanje fiksnih posebnih naknada, pišu njemački mediji, a prenosi Fenix-magazin.