Prema schengenskim pravilima državljani trećih zemalja, dakle i BiH, u Hrvatskoj mogu boraviti kratkotrajno, ako ispunjavaju sve propisane uslove, u trajanju najviše do 90 dana unutar razdoblja od 180 dana.
ETIAS sistem, kojim su se trebali kontrolirati državljani BiH i trećih zemalja prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku, odgođen je do daljnjega, navodno do kraja 2023. godine.
Zbog ovakve odluke Europske komisije najsretniji su građani iz BiH koji i dalje mogu preko granice u Hrvatsku besplatno. Najviše kontroverzi koje je ETIAS izazvao nisu bile dodatne kontrole i sigurnosne provjere putnika, već taksa od sedam eura, koliko je svaki državljanin, BIH, Srbije ili neke druge treće zemlje morao platiti na graničnom prijelazu.
Međutim, prema schengenskim pravilima državljani trećih zemalja, dakle i BiH, u Hrvatskoj mogu boraviti kratkotrajno, ako ispunjavaju sve propisane uslove, u trajanju najviše do 90 dana unutar razdoblja od 180 dana.
Ako je osoba na schengenskom prostoru boravila 90 dana, mora napustiti taj prostor, a dužina prethodnog boravka računa se za razdoblje 180 dana koje prethodi svakom danu boravka. Tako na primjer, ako je osoba u proteklih kalendarskih 180 dana boravila 45 dana na schengenskom prostoru, ona može na području bilo koje države EU-a boraviti još 45 dana – pojašnjavaju iz MUP-a RH, piše Slobodna Dalmacija.
Vrijeme boravka se računa pomoću takozvanog schengenskog kalkulatora. U schengenski kalkulator se upisuju svi datumi ulaska i izlaska iz Republike Hrvatske prema graničnim štambiljima otisnutim u putovnici u prethodnih 180 dana.
Za vrijeme kratkotrajnog boravka državljanin treće zemlje mora imati prijavljen smještaj. Međutim, brojni BH državljani imaju vikendice na moru na makarskom i pelješkom području. Često putuju preko granice pa im nova schengenska pravila nisu najbolje sjela.
“Razumijem da je Hrvatska u Europskoj uniji, ali trebalo bi primjenjivati drugačija pravila prema onima koji imaju nekretnine u Hrvatskoj. Zašto sedam eura na granici”, rekla je jedna državljanka BiH koja ima vikendicu u Gradcu.
Za razliku od ETIASA koji je za sada ostao samo na papiru, schengenska pravila prometa robe i putnika su puno stroža i zasigurno će se primjenjivati na međunarodnim graničnim prijelazima.
Šta se mijenja na ovim prijelazima od prvog dana Nove godine i što građani koji svakodnevno prelaze granicu između Hrvatske i BiH, bilo da idu u školu, na posao ili liječniku mogu očekivati od novih pravila?
Generalno gledano kontrole putnika koji dolaze iz trećih zemalja će biti detaljnije. Međutim, većinu tih dnevnih migracija čine hrvatski državljani koji žive s druge strane granice u BiH pa za njih ne bi trebalo biti značajnijih promjena prilikom prelaska državne granice i ulaska u RH.
Naime, svi hrvatski državljani koji prebivaju izvan EU-ova prostora tretiraju se kao državljani Europske unije i prema njima se primjenjuju “blaža” pravila kontrole. Osim toga, svi prijelazi za pogranični promet s BiH ostaju i dalje u funkciji i na njihov status ne utječu schengenska pravila. To je veliko olakšanje za lokalne stanovnike u pograničnom pojasu od pet kilometara koji za ulazak u RH koriste pogranične propusnice.
Što se tiče unosa u RH različitih roba i hrane iz primjerice BiH tu se ništa nije promijenilo sa ulaskom u Schengen. I dalje su zabranjeni meso i mliječni proizvodi. Međutim, može se unijeti ograničena količina voća i povrća te jaja, proizvoda od jaja i meda. Dopuštene su i ograničene količine ribe i ribljih proizvoda.
Tako se preko granice bez ikakvih problema možete prenijeti do 20 kilograma, svježe, osoljene, očišćene, sušene ili kuhane ribe, kozica, rakova, dagnji i kamenica, 125 grama kavijara dok je zabranjeno unijeti jednu paštetu ili 10 dekagrama salame, mlijeko u tetrapaku ili jogurt. I ostali mliječni proizvodi, sir, vrhnje, maslac su na strogoj zabrani.
Dopušteno je legalno unijeti u RH tek do dva kilograma mlijeka u prahu ili hrane za dojenčad, isto toliko hrane za kućne ljubimce, meda ili jaja.
Što se tiče bilja, biljnih proizvoda, voća i povrća u RH se za osobnu potrošnju mogu unijeti samo tropsko voće: banane, ananas, datulje, durian i kokos. Unos zemlje i supstrata za sadnju kao i sadnica vinove loze, citrusa i sjemenskog krumpira je zabranjeno.
Krompir, rezano cvijeće, lukovice i gomolji, mrkva, cikla, celer rotkvica, kupus, cvjetača, kelj, zelena salata, radič, endivija, đumbir, šafran, kurkuma, rajčice, jabuke, kruške, dinje i lubenice mogu se unijeti u RH iz trećih zemalja samo uz podnošenje fitosanitarnog certifikata kojega je izdalo nadležno tijelo zemlje iz koje se povrće uvozi.
Putnici iz trećih zemalja u svojoj osobnoj prtljazi mogu u RH unijeti robu uz oslobođenje od uvoznih davanja bez potrebe izričitog prijavljivanja carinskom službeniku u vrijednosti od 300 eura u cestovnom i željezničkom prometu te 430 eura u zračnom i pomorskom prometu.
U RH se može legalno unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 50 grama duhana, 10 mililitara e tekućine, četiri litra vina, 16 litara piva, 10 litara goriva u prenosivom spremniku te dva litra alkoholnog pića.
Osim toga putnici koji u svojoj prtljazi nose gotovinu u iznosu od 10.000 eura ili više obavezni su to prijaviti carinskom službeniku. Također su dužni prijaviti i kućnog ljubimca koji mora imati veterinarski certifikat ili putovnicu.