Do posljednjeg momenta je trajala drama oko glasanja koja će zemlja ili zemlje ući u Schengensku zonu
Hrvatska je dobila zeleno svjetlo za ulazak u Schengensku zonu.
Vijest su kao udarnu prenijeli svi hrvatski mediji, navodeći da će se ta zemlja u najvećoj bezgraničnoj zoni naći od 1. januara 2023.
O ulasku Hrvatske u Schengen zonu glasalo se pojedinačno, dok će se o Bugarskoj i Rumuniji glasati naknadno i očekuje se da će Austrija na te zemlje staviti veto. To znači da će prvog dana sljedeće godine Hrvatska ukloniti rampe sa granice sa Slovenijom i Mađarskom.
Do posljednjeg momenta je trajala drama oko glasanja koja će zemlja ili zemlje ući u Schengensku zonu jer je najviše šanse za to imala Hrvatska, dok su Bugarska i Rumunija visile o koncu, a očigledno da i dalje vise.
Austrija je na startu današnjeg sastanka ministara unutrašnjih poslova zemalja članica EU najavila da će staviti veto na ulazak Bugarske i Ruminije. Holandija je rekla da će podržati ulazak Rumunije, ali ne i Bugarske.
U jednom trenutku, hrvatski mediji su javili da su se Njemačka i Luksemburg takođe pobunili, preteći da će blokirati i Hrvatsku, ukoliko ne uđu Rumunija i Bugarska, odnosno ako Austrija ne ukloni veto.
Službeno je🥳Ministri unutarnjih poslova država članica Europske unije (EU) danas su u Vijeću Europske unije jednoglasno i službeno potvrdili hrvatski prijem u Schengen. https://t.co/UqbkalzjaL
— Bloomberg Adria Hrvatska (@BloombergAdrHR) December 8, 2022
Kako će se ulazak Hrvatske u Schengen odraziti na BIH?
Pripremu susjedne zemlje za ulazak u Schengen prostor osjetili su građani Bosne i Hercegovine koji već nekoliko godina duže čekaju na graničnim prijelazima na kojima su pojačane kontrole. Ove godine najviše su se žalili prijevoznici koji izvoze robu u Evropsku uniju.
“Republika Hrvatska radi pripreme za ulazak u Schengen i u tom kontekstu su tokom 2022. godine vršili pojačan nadzor, kako same dokumentacije, tako i roba koje ulaze u Evropsku uniju i za očekivati je vjerovatno da će od početka iduće godine biti i kolona i dužih čekanja prilikom ulaska u R. Hrvatsku, međutim to je isključivo zbog činjenice da carinska služba R. Hrvatske ima duže i konkretnije provjere”, pojasnio je ranije Ratko Kovačević iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Kada je riječ o graničnoj kontroli osobnih dokumenata, iako je srodna agencija, Granična policija BiH je bez posebnih savjeta i uputa za svoje građane.
“Iz dosadašnjeg iskustva, kada govorimo o schengenskom prostoru, gdje putuju državljani BiH, to je svakodnevica, Slovenija, Mađarska i druge zemlje, a sama činjenica da sada ispunjavaju uvjete ulaska u navedene zemlje ukazuje da će pod istim uvjetima moći putovati i u Hrvatsku nakon njezina pristupanja Schengenu”, izjavila je ranije Franka Vican iz Granične policije BiH.
Ipak djelimičnih promjena će biti.
Jedna od njih je ulazni i izlazni pečat u putnom dokumentu koji više neće biti u nadležnosti policije u Sloveniji, već MUP-a Republike Hrvatske.
“Ukoliko Republika Hrvatska bude dio schengenskog prostora tada se to smatra jednim područjem i ulazni, odnosno izlazni pečat, u putovnici dobit će na bosansko-hrvatskoj granici i građani BiH će moći boraviti, kada govorimo o turističkim posjetima, 90 unutar 180 dana kako je to bilo i ranije”, pojasnio je Tomislav Kufner, voditelj Službe za susjedne zemlje MUP-a Hrvatske.