Biotehnologija ima sve više uticaja na svakodnevni život, smatraju naučnici iz ove oblasti koji su o praktičnom značaju ove naučne discipline razgovarali na nedavno održanoj međunarodnoj konferenciji u Sarajevu.
Biotehnologija svakim danom sve više dobiva na značaju. Nezamislivo je danas da se vrši identifikacija bilo kojih žrtava, silovanja, očinstva bez DNK analize, smatraju iz Instituta za genetički inžinjering i biotehnologiju Sarajevo.
– Dijagnostika mnogih bolesti je nazmisliva danas bez humane genetike. Laboratorij za molekuralnu genetiku gdje vršimo genetičku karakterizaciju mnogih sisara je nezamisliv bez humane genetike… nezamislivo je danas uraditi bilo koju detekciju da li je hrana ili bilo koji materijal modificiran bez analize koju radimo na laboratorijskom nivou – kazao je u razgovoru za Agenciju FENA direktor Instituta za genetički inžinjering i biotehnologiju Sarajevo prof. dr. Kasim Bajrović.
Suradnju Instituta za genetički inžinjering i biotehnologiju Sarajevo s ostalim članicama genetičkog ižinjeringa prof. Bajrović vidi kao priliku za promociju nauke 21. stoljeća.
– Institut za genetički inženjering i biotehnologiju Sarajevo predstavljaju cijelu BiH u internacionalnom centru za genetički inženjering u Trstu koje su formirale Ujedinjene nacije i koji broji 78 država članica – kazao je prof. Bajrović.
Biotehnologija je, smatra šef laboratorije za forenzičku genetiku Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju u Sarajevu prof. Damir Marjanović, uradila veliki posao u 20. stoljeću.
S obzirom na rast populacije na planeti Zemlji i na smanjenje resursa, prof. Marjanović smatra da u biotehnologiju treba puno ulagati i da je to jedna od grana koja bi mogla očuvati ljudsku vrstu.
– Kada je u pitanju DNK analiza, praksa je pokazala da je rezultat analize iz zuba „vjerodostojniji“ nego iz kostiju. Ono što forenzička genetika kaže jeste da ono gdje imamo sačuvanu „bilo kakvu“ ćeliju, može se dobit neki DNK profil. Naš je posao da gotovo ni iz čega dobijemo nešto -pojašnjava prof. Marjanović..
On navodi da je više od 14 hiljada nestalih identificirano u okviru projekta identifikacije žrtava rata.
– Više od 14 hiljada ljudi, tj. skeletnih ostatka je ponovo dobilo svoja imena i prezimena, a u posljednjih 15 godina primjenom DNK analize u BiH je riješen veliki broj slučajeva i veliki broj zločina. I smatram da DNK analiza definitvino predstavlja jedan od dijelova biotehnologije i gentičkog inžinjerstva koji je u BiH našao punu primjenu i da su naši stručnjaci iz te oblasti definitivno vodeći u svijetu- kazao je u razgovoru za Agenciju FENA prof. Damir Marjanović.
Naglašava da to nisu rezultati koje je postigao samo jedan naučnik, nego da iza ovih rezultata stoji tim.
– BiH je proživjela teški ratni period i ovdje su posebno DNK analize došle do izražaja. Ovom vrstom analize riješena su mnoga pitanja u BiH – kazao je u razgovoru za Fenu profesor iz Instituta za biomedicinski inžinjering Istanbul dr. Sadik Kara, a koji je bio jedan od učesnika konferencije u Sarajevu.