Drugog dana NAFF-a master class predavanje je održao pisac, karikaturist, filmski autor i teoretičar rođen u Sarajevu 1959. Midhat Ajanović Ajan. Ajan je diplomirao novinarstvo u Sarajevu i učio animaciju u Studiju za crtani film Zagreb filma. S tim u vezi osvrnuo se na animaciju u vrijeme Jugoslavije, te kazao kako je Zagrebačka škola crtanog filma 50-ih, 60-ih i 70-ih godina bila najvažnija estetska pojava i svjetska avangarda, a produkcija je bila dobra. Ipak postoje ogromne razlike u animaciji regiona i ne može se praviti nikakva komparancija, mišljenja je Ajan.
Ajanović se intenzivno bavio publicistikom a paralelno s tim i filmom, karikaturom, stripom, esejistikom i književnošću. Od 1994. živi u Göteborgu u Švedskoj, gdje je doktorirao s filmološkom tezom. Predaje povijest, teoriju i estetku filma i animacije na švedskim filmskim školama (trenutno na University West u Trollhättanu) i redovno piše o filmu i animaciju. Upravo o tome govorio je drugi dan NAFF-a na master class predavanju u Neumu. Iako mu je, kako i sam kaže – švedski jezik kao maternji, bez obzira na porijeklo – predavanje je zbog autora koji dolaze iz svih dijelova svijeta održao na engleskom. Općenito o animaciji, najpopularnijim tehnikama animacije te šta znači biti animator i kako izgleda posao animatora u Švedskoj – pričao je ovaj ugledni ovogodišnji član stručnog žiirija NAFF-a 2019.
Švedska je sređena država koja ima izuzetno razvijenu industriju i nikada vrstu animacije koju sam prikazao tokom master classa ne bih mogao aplicirati u Bosni i Hercegovini, jer nema toliko eksternih saradnika koji bi radili sa našom Školom animacije – priča nam Ajan.
„Obrazovanje je ključ u svemu, pa i u animaciji. Danas u Švedskoj imate nekoliko Instituta gdje se proučava animacija i ona se uči vrlo široko, ali je fokus na primjenjenoj animaciji u industriji – odnosno na onoj koja generira poslove“, objašnjava ovaj pisac, karikaturist i filmski autor. Dodaje i kako bavljenje animacijom nije samo pravljenje filmova i prikazivanje na festivalima, nego je danas glavni naručilac animacije industrija a ne filmski producent, kako je to bio nekad slučaj.
Njegovi studenti danas na osnovu projekata koje rade za velike švedske kompanije, vrlo brzo i lako dobiju posao u tim istim kompanijama. Svi rade, osim onih koji to ne žele – objašnjava Ajan.
U BiH i Neum često dolazi, a ove godine ima i posebnu ulogu – član je stručnog žirija. O filmovima koji su prikazani prve večeri nije htio pričati, jer kako kaže, ne bi bilo profesionalno. Ali je zato prokomentirao u kakvom je stanju animacija u BiH.
„Bez obzira na vrlo lošu situaciju u BiH mladi ljudi su prepoznali animaciju kao svoj jezik i ako sagledamo historiju animacije u ovoj zemlji, trenutno imamo najbolji kontinuitet u produkciji. Vidim ovaj Festival u Neumu, zatim kamp cratanog filma i pozitivno sam iznenađen i sve što mogu da pomognem, stojim na raspolaganju. Želim da se razvija ovaj Festival animiranog filma, kao i onaj koji imamo u Banja Luci“, zaključio je Ajanović.
Film „Little bird“ prve noći privukao pažnju publike
Bugarska autorica filma „Little bird“ zbog kašnjenja leta nažalost nije uspjela biti na projekciji svog filma prve večeri NAFF-a. Ali je zato film pobrao sve pohvale publike, koji su sa zanimanjem pratili radnju filma. Naime, film govori o djevojčici koja je zbog strahova svoje majke zatočena i zaštićena u svom bogatom domu. Ljubav i tuga su vječna borba roditelja koji ne može podnijeti misao da izgubi dijete, a neke bitke za slobodu nisu tako jednostavne – kazala je autorica o filmu, koja je presretna što je njezin diplomski projekat dio takmičarskog dijela NAFF-a.