Da je potražnja za montažnim objekatima sve veća potvrđuju i podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Koliko smo spremni da pronađemo slobodnu parcelu, izmaknemo se od grada i posadimo kuću, na primjer montažnu? Stručnjaci kažu da se tako može uštediti u novcu i dobiti na kvadratu.
Ekološka održivost, lako i efikasno zagrijavanje i hlađenje objekta, brzina i građenje po mjeri, uz cijenu i do tri puta manju od cijene kvadrata stana, samo su neke od prednosti montažnih kuća.
“Mi smo se prošle godine uklapali u nekih 1.000 maraka po kvadratu, tu je malo problem temelj i taj temelj odnese možda još 150 maraka. Znači oko 1.150 maraka se može napraviti kuća u roku od 30 radnih dana i to su mladi prepoznali i vjerujte mladi ne žele u stan. Najčešće su kvadrature od 60, 80 do 100, eventualno 150 kvadrata, ali kad se dobro organizuje na 80 kvadrata se jako lijepo može napraviti prostor za življenje”, kaže Dragan Berić koji se bavi izradom montažnih kuća.
Iako su cijene po kvadratu veće za 20 odsto nego lani, sve je veća potražnja za montažnim stambenim objektima. Iako su male tzv. taini kućice trend i sve češći izbor i velikih porodica, prvenstveno zbog manjih troškova, na našim područjima mala zainteresovanost za male kvadrature je rijetka.
“Između 20, 30 i 40 kvadrata se radi neka sporedna kuća, odnosno kao vikendica, ljetnikovac pored rijeke ili na nekom rodnom mjestu kada se dođe, ali za porodicu sve ispod 60 kvadrata je malo”, ističe naš sagovornik.
Da je potražnja za montažnim objekatima sve veća potvrđuju i podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Bilježe rast uvoza materijala za izgradnju ovih objekata, koji se odražava kako u kilogramima materijala, tako i u cijeni.
“Prošle godine uvezeno je robe u vrijednosti iznad 8.230.000 KM, dok je vrijednost ukupno uvezene robe 2021. godine, znosila nešto više od 4.814.000 KM. Ovi podaci indikuju kako povećanje uvoza, tako i poskupljenje samog materijala, ali i dalje ubjedljivo najviše uvozimo iz Turske”, kažu iz UIO BiH.
Montažne kuće su budućnost, smatraju ekonomisti koje, kažu, uskoro neće biti samo stvar izbora, već i krajnje nužde.
“S obzirom na izuzetno visok rast cijena stanova, pogotovo u velikim urbanim sredinama kao što je Banjaluka, ali i u ostalim većim gradovi, jednostavno mladi bračni parovi, ljudi koji nemaju riješeno stambeno pitanje su u situaciji da biraju da li će stan od 40 kvadrata negdje u gradu ili će im alternativa biti za isti novac da kupe nekakav plac malo dalje od centra grada i naprave montažnu kuću”, kaže Saša Grabovac, predsjednik Udruženja ekonomista Republike Srpske “SWOT” za Unu
Životni vijek svakog proizvoda zavisi od kvalitetnih materijala, završne obrade i zaštite. U tom pogledu, montažne kuće se ne razlikuju od zidanih. Upravo savremeni materijali razbijaju predrasude da su montažne kuće kratkog vijeka, što potvrđuje i sve veća zainteresovanost da baš ti objekti budu rješenje vašeg stambenog pitanja.
Pogledajte kako izgleda kuća za 52.650KM:
