Vlasnici kompanije “Murai komerc” otpustili su danas upraviteljicu azila u Prači Amelu Turalić, potvrdili su Feni zaštitari i ljubitelji životinja Nejra Pakica i Fahrudin Bravo – Caki

Pakica i Bravo su nakon jučerašnjeg burnog dana tokom kojeg su brojni predstavnici udruženja za zaštitu životinja zabranili Turalić da uđe u azil, a zbog neadekvatnog odnosa prema psima, i jutros bili u Prači.

– Stanje je alarmantno. Fotografirali smo tzv. hladnu komoru u kojoj bi, po pravilima, trebali biti pohranjeni lijekovi i hrana za pse. Fotografirali smo ubuđalu hranu, hranu kojoj je odavno istekao rok, neispravne vakcine i lijekove koje psima više štete nego što koriste. Ne mogu da vjerujem da su pse hranili čoko-plazmom, pa i budala zna da psi teško obolijevaju od čokolade. Drugi problem je činjenica da pasa ima više oko azila nego u azilu, pa su često na meti seljana. Nisam vidio, ali su mi rekli da u neposrednoj blizini azila ima na stotine leševa pasa koji mogu zagaditi vodu koju pijemo – kazao je Bravo.

Pakica ističe da azil u Prači ima potencijal.

– Boksovi su dovoljno veliki, psi se mogu lijepo smjestiti i održavati, ali ono što je Turalić dopustila je strašno – naglasila je.

Azil u Prači je od osnivanja kontrovezna tema. Tvrdnje brojnih udruženja za zaštitu životinja da azil nije na visini zadatka te da je svojevrsni koncentracioni logor za pse uzburkale su u nekoliko navrata javnost.

Ovo je trenutak da se svi podsjetimo na činjenicu koju često zaboravimo kada u gradu naiđemo na gladni čopor: ti psi nisu izabrali da žive na ulici, čovjek ih je na to primorao, napravio od njih lutalice koje preživljavaju samo zahvaljujući dobrim ljudima. Čovjek koji ne poštuje zakon prepisan iz legislative one Europe kojoj težimo svakodnevno. E, pa, na ovom evropskom testu smo definitivno pali.
(Fena)

Pokolj u Ahmićima je ratni zločin koji su počinili pripadnici HVO 16.aprila 1993. nad bošnjačkim civilima . Ahmići su malo selo u srednjoj Bosni. Ubijeno je 116 osoba. To je bio najveći pokolj u sukobu Bošnjaka i Hrvata.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ti zločini bili zločin protiv čovječnosti, a jedan od izvršitelja ove akcije, Dario Kordić, osuđen je na 25 godina zatvora. Pokolj su otkrili mirovne snage UN-a sastavljene od britanske vojske, i pukovnik Bob Stewart.

Napad

U petak, 16. aprila, u 5:30 ujutro, HVO je istodobno napao naselja Vitez, Stari Vitez, Ahmići, Nadioci, Šantici, Pirići, Novaci, Putiš i Donja Večeriska. Hrvatski stanovnici tih sela su pravovremeno upozoreni o napadu a neki su čak i sudjelovali u njemu. Hrvatske žene i djeca su evakuirani dan prije borbi. Tog jutra, HVO vozila blokirala su glavne ceste a napad je započeo sa tri strane kako bi se stanovništvo u bijegu usmjerilo prema jugu gdje su vojnici čekali i pucali na ljude. Male skupine od oko pet do deset vojnika išle su od kuće do kuće, palili ih te ubijali ili tjerali mještane. Na kraju, Ahmići su teško razoreni. Ubijeno je 116 osoba, od čega su 32 bili žene a 11 djeca mlađa od 18 godina. Dvije lokalne džamije su uništene eksplozivima.

Prema Centru za ljudska prava u Zenici, od 200 bošnjačkih kuća, spaljeno je njih 180.

Počinitelji su bili pripadnici sljedećih postrojbi: Anti-teroristička bojna Vojne Policije HVO-a “Jokeri”, Viteška brigada HVO-a, PPN Vitezovi te brigada “Nikola Šubić Zrinski”.

Za ovaj zločin osuđeni su: Dario Kordić(25 godina), Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić osuđeni su na zatvorsku kaznu od 6 do 10 godina zbog sudjelovanja u napadu, no pravomoćnom presudom su 2001. oslobođeni krivnje. Drago Josipović dobio je 12 a Vladimir Šantić 18 godina zatvora. Dragan Papić oslobođen je krivnje.

Za zločin u Ahmićima ispriku je dao i predsjednih Hrvatske Ivo Josipović.

(Historija.ba)

Danas se navršavaju tri godine od smrti Rasima Delića, generala Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Tim povodom će članovi Udruženja za zaštitu tekovina borbe za BiH danas u 11 sati posjetiti mezar generala Delića u Memorijalnom centru Kovači u Sarajevu.

Rasim Delić bio je general Armije Republike Bosne i Hercegovine i drugi načelnik Generalštaba Armije Republike BiH.

Vojnu akademiju Jugoslavenske narode armije je završio 1971. godine. Od 8. juna 1993. do kraja rata u Bosni i Hercegovini bio je komadant Armije RBiH. Nakon završetka rata u BiH, Delić je bio komadant zajedničke komande Vojske Federacije Bosne i Hercegovine. U penziju je otišao u septembru 2000. godine

Osuđen je na tri godine zatvora na sudu u Haagu po drugoj tački optužnice koja ga tereti za okrutno postupanje kao prekršaj pravila i običaja ratovanja, vezano za dešavanja u selu Livade i logoru Kamenica iz jula i augusta 1995. godine.

Umro je u Sarajevu 16. aprila 2010. godine. Sahranjen je na mezarju Kovači.

(Fena)