Opsada Sarajeva bila je tako teška da se morate vratiti u Drugi svjetski rat kako bi pronašli sličnu paralelu u evropskoj historiji, piše The Washington Times

U povodu 21. godišnjice od početka agresije na Bosnu i Hercegovinu ugledni The Washington Times u autorskom tekstu Charlesa Ortela donosi priču o Sarajevu “antičkom gradu kojeg je Zapad zaboravio”, prenosi Anadolija.
Zbog iznimne kulturne baštine Ortel Sarajevo naziva “evropskim Jerusalemom”.

“Postoji jedno usamljeno mjesto u srcu zapadne civilizacije koje nudi mnogo toga. Govorim vam o Sarajevu, evropskom Jerusalemu, smještenom između brda, odmah pored rijeke Miljacke”, piše Ortel.

U tekstu poznatog američkog lista navodi se da je Sarajevo nekada bilo mjesto gdje su u miru živjele razne religije i kulture.

“Nekada davno taj grad je bio dragulj na kruni austro-ugarske imperije čiji moto bio “nedjeljivi i neodvojivi”. Decenijima je ovo mjesto stapanja kultura i tradicija objedinjavalo sljedbenike islama, kršćanstva i judaizma. Sarajevo je bilo veliki intelektualni centar”, navodi se u tekstu.

Autor teksta napominje da je Sarajevo zadržalo svoju “ljudskost i prirodnost u vrijeme dok je bilo meta neprijateljskih napada”.

“Dvadeseti vijek je bio okrutan prema Sarajevu. Tokom Drugog svjetskog rata zemlje Alijanse koje su napadale njene građane, osvojile su grad. Tada se desio jedan herojski čin kada je musliman, inače bibliotekar, pomogao da se spasi sarajevska Hagada, koja mnogo znači za Jevreje”, navodi se u tekstu američkog lista.

Ortel ističe da Zapad i danas ignorira ono što se desilo Sarajevu tokom agresije od 1992. do 1995. godine, ukazujući na drugu tešku epizodu u životu Sarajeva.

”Ta epizoda se desila 5. aprila 1992. godine kada su Srbi započeli granatiranje grada. Do 1996. godine u gradu je ubijeno 11 hiljada civila dok je 56.000 ranjenih. Skoro cijeli svijet je Sarajevo ostavio na cjedilu, dok je ono krvarilo i borilo se za opstanak”, ističe se.

List podsjeća na dramatične slike ratnog Sarajevo.

“Jedna djevojka je svirala klavir svaki dan tokom opsade Sarajeva kako bi se na taj način suprotstavila brutalnosti rata. Sarajevo je zasigurno jedan antički grad koji je Evropa ali i većina svijeta zaboravili”, navodi se u tekstu.

Autor teksta ističe da je, pored toga što je rat u BiH okončan, Sarajevo još uvijek grad u kojem se osjete posljedice rata.

“Opsada Sarajeva je okončana, ali onaj topli i ugodni mir nikada se više nisu vratili. I 18 godina nakon okončanja posljednjih sukoba u Sarajevu i u Bosni, nove generacije pokušavaju da žive normalno, ali stariji još pokušavaju da shvate kako je u tako kratkom vremenu tako mnogo izgubljeno”, piše autor uglednog lista.

Mladi napustili grad

Podsjeća se da su mnogi mladi i talentirani ljudi napustili glavni grad BiH i otišli u inostranstvo.

“U manje od jednog stoljeća, svjetlo koje je sjalo iznad građana Sarajeva je utihlo. Nada je prazna riječ za sve one koji ne mogu otići vani. Ali ona hrabra mlada muzičarka iz rata je napustila Sarajevo kao što mnogi namjeravaju da učine”, piše Charlesa Ortela.

Srednjovjekovni teror

Autor napominje kako se u Americi nikada nisu dogodili “teror i nasilje kakvo je Sarajevo izdržalo”.

“Opsada Sarajeva bila je tako teška da se morate vratiti u Drugi svjetski rat kako bi pronašli sličnu paralelu u evropskoj historiji. Od tada se nije desilo da je jedna profesionalna vojska pokrenula kampanju nasilja protiv građana evropskog grada kako bi smanjila njihov broj strašnim srednjovjekovnim terorom i držeći ih pod konstantnim strahom od smrti. Zbog napada i opsade nije bilo sigurnog mjesta za građane Sarajeva. Nisu bili sigurni ni u vlastitom domu, u školi ili bolnici”, piše The Washington Times.

(AA)

Ajla Habul Velagić, majka šestogodišnjeg dječaka iz Sarajeva, obratila se javnosti zbog šokantnog događaja nakon što je sinoć, kako sumnja, dežurna doktorica, nesavjesnim liječenjem mogla dovesti do ozbiljnih posljedica, pa čak i fatalnog ishoda. Sve se dogodilo svega nekoliko dana nakon skandaloznog slučaja sa istom doktoricom u glavnoj ulozi, kada je ogorčeni gospodin Muhamed Alispahić obavijestio javnost da njegovom bolesnom djetetu u Hitnoj pomoći nije čak izmjerena ni (vrlo visoka) temperatura. Pročitajte pismo ogorčene majke. Tekst prenosimo u cjelosti sa portala Doznajemo.

Poštovani, obraćam se jer sam povrijeđena i ogorčena. Naime, moj muž je sinoć (ponedjeljak 1. 4. 2013. godine) odveo dječaka od 6 godina u Hitnu pomoć zbog kašlja i bolova u plućima. Dežurna doktorica ga je pregledala i nakon dane inhalacije, preporučila korištenje antibiotika. Moj muž je napomenuo da je dijete alergično na penicilin i njegove prozvode, a nakon toga je medicinski tehničar koji je bio u smjeni sa njom, donio knjižicu dječaka i rekao da isto to i piše u knjižici. Dakle CAVE PENICILIN.
Uprkos činjenici i saznanju da je dijete alergično, odnosno da uzimanje ovog lijeka može biti kobno za osobe alergične na njega, doktorica mu propisuje sirup Klavax (Klavax je antibiotik koji se daje za bakterijske infekcije, op. prir.). Kad je sirup bio u mojim rukama, ja za svaki slučaj pročitam uputstvo na kojem piše, između ostalog, da je upravo na bazi amoksicilina te da se NE SMIJE davati ako je dijete alergično na amoksicilin ili neki drugi penicilinski antibiotik.

U suprotnom, reakcije mogu biti ozbiljne, čak i sa smrtnim ishodom. Nakon toga sam nazvala apoteku da se i tu informišem, i jako ljubazna apotekarka mi također potvrdi da nipošto ne dajem djetetu lijek. Nazovem dotičnu dežurnu pedijatricu, i prenosim vam razgovor:

– Doktorice, maločas je moj muž dolazio s dječakom, iako ste upozoreni da je dijete alergično vi mu dajete lijek na bazi pencilina. Ona zamuckuje i odgovara da ne zna kako je to promaklo, te da muž dođe da zamijeni lijek!!?

Na moje pitanje kako se zove, prvo je bila minuta šutnje pa je tiho rekla dr. (Sofija).Ferović. Zaista sam ogorčena, da je bar dotična rekla izvinite, da je rekla ne znam šta se desilo ili bilo šta drugo, ja bih lakše podnijela kardinalnu grešku, zbog koje bi se svugdje normalno ostajalo bez titule.

Sreća da čitam uputstva o lijeku, ali šta će roditelj koji još uvijek vjeruje ljekarima, šta će majke koje u žurbi nemaju možda vremena čitati isto, šta će nepismeni ljudi koji ne znaju čitati i povjeruju da im dijete treba popiti ono sto da ljekar?

Kakve su mogle biti posljedice?

Anafilaktički šok je najteži oblik alergijske reakcije (reakcija unijet alergen sa antitijelom u organizmu) koji nastaje u toku 1-5 minuta nakon parenteralne aplikacije nekog lijeka ili nehumanih bjelančevina. Ako se ne reaguje na vrijeme ima smrtni ishod. Alergeni (uzroci) mogu biti i razni lijekovi, antibiotici, ali i anestetici, analgetici itd.

U trenutku kad osoba dođe u kontakt sa alergenom može osjetiti:
– iznenadnu slabost sa jezom i drhtavicom,
– lice postaje blijedo i pepeljasto, obliveno hladnim znojem,
– disanje postaje čujno, a može se javiti i apneja (prekid u disanju)
– puls postaje veoma ubrzan
– nastaju konvulzije
i ako se osobi HITNO ne pomogne, gubi svijest i nastupa smrt.

Simptomi mogu biti i manje izraženi, a takođe su opasni po život.

Zato stručnjaci upozoravaju:

– Nikada ne primati lijekove privatno, bez konsultacije sa ljekarom
– Uvijek proveriti alergijsku dijatezu osobe (da li je već alergičan na nešto)
– Nikad ne odlaziti iz ambulante odmah po primanju lijeka

Izvor: Doznajemo

Nakon što je u četvrtak povučen s dnevnog reda sjednice Predstavničkog doma Federalnog parlamenta, Prijedlog zakona o povoljnom penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata će na današnjem sastanku u Vladi FBiH biti ponovo predmetom rasprave

Nezvaničan izvještaj penzija za pojedine vojne činove, predviđen po koeficijentima iz prijedloga zakona, oko čega će se najviše “lomiti koplja”.

Kako je predviđeno ovim zakonskim rješenjem, minimalna penzija vojnika iznosit će 310, a maksimalna 410 KM. Minimalna penzija za čin narednika 377 KM, a maksimalna 538 KM.

Za čin majora predviđena je minimalna penzija od 578 KM, a maksimalna od 828 KM. Brigadiri i generalmajori imaju minimalne penzije od 696, odnosno 928 KM, a maksimalne od 994, odnosno od 1.325 KM. Najviše penzije imali bi generalpukovnici, i to penzije do 1.450 KM. Minimalna penzija dobitinika najviših penzija dobitnika najviših ratnih priznanja iznosila bi 725, a maksimalna 1.035 KM.

Istovremenofederalni premijer Nermin Nikšić, resorni ministar Zukan Helez te ministar finansija Ante Krajina će o ovom pitanju danas razgovarati s predstavnicima svih boračkih udruženja, zatim vojnih osiguranika i ostalih kategorija kojih se ovaj zakon dotiče da bi našli najbolje riješenje prije nego što on 12. aprila ponovo bude na sjednici Parlamenta FBiH.

Sastanku će prisustvovati i predstavnici parlamentarnih stranaka u Federalnom parlamentu, a pozvana je i delegacija MMF-a u BiH.

Inače, 12. april može se smatrati posljednjim rokom za Federaciju da spasi kreditini aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), tako da bi on mogao biti odobren na sjednici Izvršnog odobora ove finansijske institucije koja se očekuje krajem mjeseca.

Međutim, današnja rasprava o ovom reformskom zakonu, koji je uvijet MMF-a za kredit BiH, mogla bi biti dosta burna s obzirom načinjenicu da je na njega samo na Parlemntu uloženo više od 100 amandmana, dok je, prema nezvaničnim informacijama, od udruženja stiglo više od 1.000 primjedbi.

Prema okviru koji je u razgovoru s Vladom definirao MMF, za novi zakon o povoljnom penzionisanju predviđena je budžetska stavka od 197 miliona KM. Zbog ovakvog okvira će, kako tvrde u Vladi, biti dosta teško povećati koeficijente za penzije za pojedine činove, a da se ne smanjuju drugi.

(Fena)