Vlasnici vozila u BiH na udaru su sve veće krize, što pokazuje i podatak da veliki broj njih na benzinskim pumpama sipa gorivo i za svega pet maraka.
Ilustracija
Za toliko novca može da se kupi tek nešto više od dva litra benzina ili dizela, ali su vozačima novčanici prazni, tako da izbora nemaju.
“Kriza je jedini razlog za ovakvo stanje. Najčešće se sipa gorivo za deset maraka. To je prosjek. Ima i onih koji sipaju goriva za pet maraka, koliko se, ujedno, može najmanje usuti”, pojašnjava Ljubo Stević, predsjednik Skupštine Udruženja vlasnika benzinskih pumpi RS, koje okuplja vlasnike 110 pumpi.
Slično je stanje i u FBiH pa su nam tako na jednoj sarajevskoj benzinskoj pumpi ispričali da je prava rijetkost da vozač kaže: “Sipaj do čepa”.
“Pun rezervoar sipaju uglavnom vozači sa stranim registarskim tablicama, ili oni za koje se ‘iz aviona’ vidi da su bogati. Ostali nemaju prebijene pare pa se snalaze kako znaju i umiju. Traže najčešće da im uspem za deset maraka”, ispričao nam je radnik na toj pumpi.
Ekonomisti podsjećaju da je na benzinskim pumpama u BiH gotovo nemoguće vidjeti kolone vozila.
“Da je više novca ne bi se dešavalo da radnik na benzinskoj pumpi za nekoliko sekundi naspe gorivo. Rijetko ko pazari pun rezervoar. Kupac je prinuđen da manje troši, jer trend rasta cijena goriva nije praćen rastom plata”, ističe Tatjana Jandrić, član Udruženja ekonomista RS – SWOT.
Ombudsmani za zaštitu potrošača u BiH upozoravaju da u našoj zemlji značajan broj potrošača na pumpama kupuje gorivo za male novčane iznose, dok je u bogatijim državama uobičajena praksa da bude natočen pun rezervoar benzina ili dizela.
“U situaciji kada je stopa siromaštva u BiH jedna od najvećih u široj regiji i kada mjesečna primanja kod velikog broja populacije ne mogu da pokriju troškove unutar osnovnih ljudskih potreba dostojanstvenog života, razumljivo je da neki potrošači toče gorivo i za svega pet maraka”, naglašava Dragan Doko, ombudsman za zaštitu potrošača u BiH.
U ovoj siromašnoj zemlji su prošle godine registrovana 1.096.232 vozila, što je za čak 69.978 automobila više nego godinu ranije. Ali, dok su parkinzi puni, to se ne odnosi i na rezervoare.
Još bez pojeftinjenja
Cijene naftnih derivata u RS juče nisu promijenjene, iako je ranije najavljeno moguće pojeftinjenje.
Ljubo Stević, predsjednik Skupštine Udruženja vlasnika benzinskih pumpi RS, potvrdio je da se se i dalje očekuje pad cijena goriva čim se stabilizuje dolar, koji raste.
Prema njegovim riječima, u sljedeći utorak ili srijedu bi trebalo da se zna da li će da dođe do još jednog pojeftinjenja goriva u RS.
Cijene naftnih derivata u RS niže su za deset do 15 feninga u odnosu na FBiH, a u poređenju sa zemljama regiona i dalje su najniže.
Kako saznaje hrvatski portal Dnevnik.hr iz udruge ‘Hrabro dijete’ povratak obitelji Šitum, oca Ivice i majke Đane s tijelom prerano preminule kćerke Nore Šitum iz Philadelphije, očekuje se u prijepodnevnim satima u Zračnoj luci Zagreb.
Nora Šitum (Foto: Facebook)
U prijepodnevnim se satima očekuje dolazak obitelji Šitum s tijelom kćerke Nore u Zračnu luku Zagreb. Kako doznaje dnevnik.hr, obitelj će se tamo zadržati samo do presjedanja na let za Zadar, gdje će na Veliku subotu biti pogreb hrabre djevojčice, koja je preminula 20. marta u Dječjoj bolnici Philadelphija, piše pomenuti portal.
Pogreb Nore Šitum će se održati u subotu, 30.marta s početkom u 12 sati, na Gradskom groblju Zadar, objavila je njezina obitelj na Facebook stranici.
Sjednica Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, u čijem je predloženom dnevnom redu Prijedlog zakona o povoljnijem penzioniranju branilaca odbrambenooslobodilačkog rata, sazvana je za danas u Sarajevu.
Protesti vojnika (Foto: Arhiv)
Penzioneri vojni osiguranici, nezadovoljni zbog ovog zakona, najavili su proteste koji treba da počnu ispred zgrade Parlamenta uporedo sa sjednicom Predstavničkog doma.
Usvajanje predloženog zakona u pripremljenoj formi navodi se kao uvjet za daljnju novčanu tranšu na osnovu stand-by aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), u protivnom, predviđaju se loše budžetske prilike u Federaciji.
Penzioneri, vojni osiguranici, koji imaju već ustanovljene penzije po drugom federalnom zakonu, nezadovoljni su što će novim, najavljenim jedinstvenim zakonom, njihove penzije, u odnosu na dosadašnje, biti umanjene u prosjeku 55 posto, kako ističu, zbog uvođenja velikog broja novih korisnika.
Zato traže da ostanu u dosadašnjem “svom” zakonu i da ih zakonodavac ne predviđa u novoj legislativi. Istovremeno ističu da nemaju ništa protiv da pravom na povoljnije penzioniranje budu zbrinute i ostale boračke kategorije.
Predsjedavajući Predstavničkog doma i Doma naroda Fehim Škaljić i Radoje Vidović kazali su prije dva dana novinarima da su na predloženi novi zakon pristigle brojne primjedbe.
Nakon njihovog sastanka s predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda rečeno je da će naredna MMF-ova tranša po stand-by aranžmanu doći u pitanje za budžet Federacije ako novi, jedinstveni federalni zakon, ne bude usvojen do 31. marta.
Jedinstevni federalni zakon o povoljnijem penzioniranju branilaca predložen je Parlamentu iz Vlade FBiH, prvobitno po skraćenom a potom po hitnom postupku.
Štab za najavljene današnje proteste više boračkih udruženja u FBiH jučer je zaključio da su sve planirane obaveze izvršene i pozvao penzionere vojne osiguranike u FBiH da se okupe ispred zgrade Parlamenta, počev od 10.00 sati.
– Osnovni zahtjevi na protestima su slijedeći: da budu usvojeni naši amandmani na predloženi zakon o povoljnijem penzioniranju branilaca odbrambenooslobodilačkog rata, kojima će se iz ovog zakona brisati korisnici prava na penziju, ustanovljeni Zakonom o potvrđivanju prava na prijevremenu starosnu penziju ostvarenu pod povoljnijim uslovima („Službene novine Federacije BiH“, broj: 42/11 i 37/12).
Ako naši amandmani ne budu usvojeni, treba u cjelosti odbaciti Prijedlog zakona o povoljnijem penzioniranju branilaca odbrambenooslobodilačkog rata, koji je Vlada FBiH dostavila u parlamentarnu proceduru 14.3. 2013.godine.
Štab za proteste je u saradnjii s nadležnim organima u Kantonu Sarajevo i FBiH preduzeo neophodne sigurnosne mjere da protesti proteknu mirno i dostojanstveno – navedeno je u saopćenju Štaba za proteste, odnosno iz Udruženja penzionera vojnih osiguranika u FBiH čiji je predsjednik Ismet Harbinja.
U Tuzli je 27. Marta, održan seminar pod nazivom “Katalaksija – ekonomija u jednoj lekciji” u organizaciji udruženja građana „Multi“ iz Tuzle i Altas mreže iz Washingtona. Seminar je posvećen edukaciji učesnika o osnovama ekonomije, kao i aktuelnim ekonomskim problemima. Ovo je drugi seminar ovog tipa, dok je prethodni održan u Zenici sredinom februara ove godine.
Seminaru je prisustvovalo 15 studenata Filozofskog fakulteta u Tuzli, odsjek Filozofija-sociologija. Nakon uvodnog dijela seminara, učesnici su imali priliku slušati predavanja Admira Čavalića, autora dokumentarnog filma „Ekonomija“, uz podršku Edine Ferhatović, podpredsjednice udruženja građana „Multi“ .
Pored uvodnog izlaganja, predavač Admir Čavalić je održao predavanje na temu osnova ekonomije, u okviru kojeg su predstavljeni osnovni ekonomski pojmovi, te historijski razvoj ekonomske misli. Nakon toga je održana prezentacija o značaju ekonomskih sloboda u društvu, te je na kraju predstavljen interaktivni dio pod nazivom „Mitovi i zablude o ekonomiji“, gdje su učesnici seminara mogli raspravljati o tome šta je ustvari domaći proizvod, da li su javni radovi korisni, ko treba da ima monopol nad obrazovanjem i novcem, te da li država može planirati ekonomiju i određivati strateške pravce razvoja nekih oblasti. U okviru ovog dijela učesnici su se mogli upoznati sa aktuelnom ekonomskom situacijom u Bosni i Hercegovini, kao i dugoročnim problemima budžeta na svim nivoima vlasti.
“Pored predstavljanja osnovnih ekonomskih pojmova, učesnici seminara su se mogli upoznati sa ekonomskim prilikama u BiH, ali i sa čestim zabludama o ekonomiji koji se pojavljuju u ovdašnjoj javnosti. Detaljno je prikazano stanje ekonomskih sloboda u državi, po pitanju kojih se nalazimo na 103. mjestu u svijetu. To je zasigurno dovoljan argument o ekonomskom stanju za sve one koji pišu o tome da živimo u neoliberalnom ili divljem kapitalizmu“, izjavio je Admir Čavalić, voditelj seminara.
Učesnici seminara su pokazali izuzetno zadovoljstvo održanim predavanjima, te su izrazili svoju spremnost da prisustvuju narednim seminarima ovog tipa. Planirano je da se u ovoj godini održi ukupno 20 seminara “Katalaksija – ekonomija u jednoj lekciji”.
„Ovim putem koristimo priliku da pozovemo studente, mlade, ali i građane Tuzle da nam se obrate ukoliko su zainteresovani za prisustvo seminarima „Katalaksija – ekonomija u jednoj lekciji“. Zainteresovani se mogu javiti na zvanični mail udruženja građana
„Multi“(udruzenjemulti@yahoo.com).“,napomenula je Edina Ferhatović, potpredsjednica udruženja građana „Multi“.
Dana, 27.03.2013. godine u dnevnim novinama ‘Dnevni avaz’ je objavljen članak koji je direktno prozvao najpoznatijeg doktora u USK-a Harudina Halilovića za teško krivično djelo silovanja. Međutim, kada su urednici portala navedene novine uvidjeli koliku podršku dr.Halilović uživa u USK-a odmah su uklonili članak sa svog portala i svoje zvanične facebook grupe
Naime na prste jedne ruke mogu se izbrojati komentari na portalima u Unsko sanskom kantonu koji podržavaju pisanje ovog dnevnog lista dok sa druge strane bukvalno hiljade građana imenom i prezimenom osuđuju ovaj krajnje neprofesionalan, huškački i naručen članak te daju otvorenu podršku dr. Haliloviću čije je ime sinonim za poštenje u USK-a i koji nosi epitet hirurga ‘koji jedini ne uzima!’.
Članak koji je obogaćen izrazima poput “Prema vrlo pouzdanim informacijama, kako saznajemo, navodno, nezvanično saznajemo” i u kojem nema ama baš niti jedne izjave dužnosnika (policijskog, sudskog) da se vrši istraga jasno daje indikacije da je naručen.
Objava ovakvog članka se prema novinarskim normama nikad nije smjela dogoditi jer činjenice se još uvijek istražuju, a čast dr. Halilovića kao čovjeka da ne pričamo kao stručnjaka je već narušena.
Hiljade ljudi koji su dali otvorenu podršku dr. Haliloviću u svojim komentarima već najavlju potpisivanje javne peticije na trgovima širom USK-a protiv Dnevnog Avaza i novinara koji je pisao članak.
(Fena)
U Bosni i Hercegovini danas je umjereno do pretežno oblačno vrijeme.
Foto: Ilustracija
Poslijepodne na jugu i istoku Hercegovine može pasti malo kiše. Vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera, krajem dana u skretanju na jugo. Najviša dnevna temperatura uglavnom između 6 i 11 stepeni, na jugu Hercegovine od 12 do 16 stepeni.
U Sarajevu se nakon oblačnog jutra očekuje djelomično razvedravanje. Najviša dnevna temperatura zraka oko 8 stepeni.
U Bosni i Hercegovini jutros je umjereno do pretežno oblačno vrijeme.
Temperature u 07.00 sati imale su slijedeće vrijednosti: Bjelašnica i Drvar -4 stepena, Bihać, Bugojno, Jajce, Kupres i Livno -3, Sokolac -2, Sarajevo i Zenica -1, Gradačac i Srebrenica 0, Banja Luka, Prijedor, Sanski Most i Tuzla 1, Bijeljina, Doboj i Zvornik 2,
Goražde i Mostar 3, Stolac i Čapljina 4, Trebinje 6 i Neum 7 stepeni.
Atmosferski pritisak u Sarajevu iznosi 940 hPa, za 2 hPa je manji od normalnog i raste, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZBiH).
Danas (jučer – op.a.) je prestalo da kuca srce mladića iz Kiseljaka, momka čije smo mečeve pratili dok je oblačio dres Željezničara i Slavije. Stanko Zečević, 18-godišnji junior Slavije je izgubio najvažniju životnu bitku.
Foto: Hercegovina.info
Igrač iz juniorskog pogona Slavije Stanko Zečević iznenada je preminuo, a njegova smrt jako je pogodila sve njegove prijatelje i suigrače iz fudbalskog kluba Slavija.
Prema nezvaničnim informacijama do kojih je došao Bh-index portal, uzrok smrti je srčani udar.
Sahrana će se obaviti danas u 14:00 sati na groblju u Han Ploči.
Obitelji Zečević, svim prijateljima i poznanicima ekipa Bh-index portala upučuje iskreno saučešće u ovom tužom trenutku.
Proljeće je stiglo, a ako možda i nije najljepše vrijeme, znamo da ćemo uskoro sigurno više vremena provoditi vani i biti bolje volje.
Foto: Ilustracija
Pregršt voća i povrća
Proljeće je godišnje doba u kojem se odjednom sve tržnice zašarene od velikog izbora voća i povrća. Kad dođete na šaroliku tržnicu, osjećat ćete se bolje od svih mirisa i velikog izbora.
Duži dani
Zimi dobivamo manje vitamina D jer je sunca puno manje zbog kraćih dana. Zbog toga nam je ugroženo zdravlje kostiju i pada imunitet. Ali s dolaskom proljeća dolaze i duži dani te više sunca, zbog čega se odmah osjećamo pozitivnije. Zbog manje sunca, puno je ljudi zimi depresivno te se osjeća bolje kada dođe proljeće.
Vrijeme je za izlazak
S dužim danima dolaze i više temperature i polako počinjemo nositi laganiju odjeću, a s veseljem se opraštamo do kapa, šalova i rukavica. Uz pozitivniju energiju dolazi i želja da se više krećemo i provodimo vrijeme u prirodi, što se automatski održava na bolje fizičko stanje. Neka istraživanja pokazala su da odlasci u prirodu čuvaju zdravlje čovjeka, pomažu da se riješimo nakupljenog stresa i snizimo krvni tlak.
Zbogom, kilogrami
Proljeće je idealno da se započne s rješavanjem kilograma nakupljenih tijekom zimskih mjeseci. Dok je vani hladno, svi se volimo više motati po kuhinji i uživati u hrani, a u proljeće nesmetano možemo provoditi vrijeme na otvorenom i žlicu zamijeniti kretanjem ili trčanjem. To je pravi trenutak da uvedete novu rutinu i poboljšate psihofizičko zdravlje.
Proljetno čišćenje
Iako zvuči dosadno ili zamorno, detaljno čišćenje kuće od prašine i ostalih prljavština smanjuje šansu da uhvatite proljetne viroze koje su jako česte. Osim toga, puno ljudi u proljeće ima alergije, a prašina i prljavština su u tom slučaju najveći neprijatelji svakog doma. Čišćenjem ćete sagorjeti i dodatne kalorije, pa nemate više nijedan izgovor zašto ne trebate pospremiti kuću.
Proljeće je plodno
Neka istraživanja pokazala su da žene koje idu na umjetnu oplodnju u proljeće imaju povišen hormon koji je potreban za uspješnost procesa. U studiji sa 1.900 pacijentica oko 45 posto ispitanica u proljeće je imalo veće uspjehe s umjetnom oplodnjom nego inače.
Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine u kvalifikacijama za odlazak na Svjetsko prvenstvo u Brazilu naredne godine bilježi fantastične rezultate.
Foto: Arhiv
Puleni selektora Safeta Sušića nalaze se na prvom mjestu u grupi nakon pet odigranih kola i imaju velike šanse da po prvi put u istoriji Bosne i Hercegovine izbore plasman na jedno veliko takmičenje.
Zanimljivo je da su reprezentativci Bosne i Hercegovine ujedno i na prvom mjestu u evropskom dijelu kvalifikacija za odlazak na SP, kada je u pitanju fair-play.
Naime, u dosadašnjih pet utakmica Zmajevi su skupili samo četiri žuta kartona, bez ijednog isključenja i sa koeficijentom od 0,80 su najbolja evropska selekcija.
Iako naša nogometna reprezentacija nije igrala jučer, Edin Džeko je i dalje najbolji strijelac Kvalifikacija za SP 2014. Džekinih sedam golova iz pet susreta i dalje je dovoljno za lidersku poziciju.
Prvi Džekin pratilac na listi najboljih strijelaca u ovim kvalifikacijama Izraelac Hemed (6) večeras je “postio” u duelu njegove reprezentacije i Sjeverne Irske (slavio Izrael 2:0).Ni Vedad Ibišević nije izgubio svoju treću poziciju. I dalje je dijeli sa Mesutom Ozilom (po pet golova) koji večeras nije pogađao u pobjedi Njemačke protiv Kazahstana (4:1).
Kada su najefikasnije reprezentacije u pitanju, Sušićevi Zmajevi su sada na četvrtoj poziciji (18 golova). Bolji od nas su Njemačka (22) Engleska (21) i Holandija (20). S tim da sve tri pomenute selekcije imaju utakmicu više od nas.
Iza BiH na drugom mjestu nalazi se Švedska, a potom slijede Češka i Turska.
Poslanici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH (PSBiH) su najplaćeniji u Europi kada se njihova plata poredi sa prosječnom platom u zemlji. Samo po osnovu plate i mjesečnog paušala njihova primanja premašuju 5.000 KM, što je više od šest prosječnih plata, piše Glas Srpske
Foto: Glas Srpske
Navedeno je to u najnovijem ekonomskom monitoru Udruženja ekonomista RS “SWOT” i dodaje da je, u poređenju sa 30 evropskih zemalja, ovaj odnos najveći u BiH.
U evropskim zemljama, poslanik u državnom parlamentu u prosjeku zaradi 2,3 prosječne plate u svojoj zemlji. Poslanici BiH po visini plate ostavili su iza sebe kolege u mnogo razvijenijim zemljama kao što su Njemačka, Francuska, Austrija, Luksemburg, Belgija, Danska…
Poslanici i delegati u PSBiH, pored plate i paušala, imaju pravo na dodatne naknade, dnevnice, odvojen život i slično tako da su njihova ukupna mjesečna primanja od 6.000 KM do 7.000 KM.
U monitoru se ističe da su plate poslanika u parlamentima RS i FBiH takođe u vrhu Evrope, ako se mjere po istom principu.
Tako se poslanik u Parlamentu FBiH nalazi na četvrtom mjestu sa prosječnim primanjem od plate i paušala koje iznosi oko četiri prosječne plate u Federaciji.
Poslanici u Narodnoj skupštini RS su najmanje plaćeni u BiH jer oni primaju oko 3,2 prosječne plate u Srpskoj.
“Očigledno je da je ovdje riječ o radikalnoj neusklađenosti poslaničkih primanja sa standardom života u BiH. Poslanik u Parlamentu BiH za jedan mjesec zaradi koliko prosječan radnih za pola godine. Tome još treba dodati ekstremno visoku stopu nezaposlenosti”, naglašeno je u monitoru.
U monitoru se naglašava da plate poslanika i delegata u PSBiH treba sistemski uskladiti sa ostalim bh. institucijama, kroz njihovo regulisanje postojećim Zakonom o platama i naknadama u institucijama BiH.
“Potrebno je obezbijediti usklađenost visine plate poslanika i delegata sa visinom prosječne plate u BiH u maksimalnom odnosu tri prema jedan. Takođe treba ukinuti skrivene oblike plata, kao što je mjesečni paušal i uvesti finansijski penal ili uskraćivanje naknade troškova poslanicima i delegatima koji odsustvuju sa sjednica Predstavničkog doma i Doma naroda”, naglašava se u monitoru.
Prema trenutnim rješenjima, poslanici PSBiH sami odlučuju o visini svoje plate jer posjeduju diskreciono pravo da kroz odluke Zajedničke administrativne komisije PSBiH samostalno odlučuju o visini koeficijenata koji se primjenjuju na osnovicu njihove plate, iznosu mjesečnog paušala i iznosu drugih naknada koje ulaze u ukupna primanja poslanika i delegata oba doma PSBiH.
Tako, poslanici i delegati ostvaruju pravo i na “paušal” koji se isplaćuje mjesečno kao naknada za troškove, iako se ne navodi o kojim je troškovima riječ niti se zahtijeva njihovo pravdanje.
“Ovaj paušal ne predstavlja ništa drugo nego skriveni oblik plate. Pored toga, poslanici ostvaruju i pravo na druge naknade troškova, kao što su naknada za troškove puta, naknada za odvojeni život”, navodi se u monitoru.
Izvršni direktor Udruženja ekonomista RS “SWOT” Saša Grabovac kaže da ogromna neusklađenost poslaničkih primanja sa standardom života u BiH jasno pokazuje da je takva politika neodgovorna i dugoročno neodrživa.
“U pokušaju spasavanja broja koji tone neophodno je pristupiti drastičnom smanjenju primanja parlamentaraca, ali i pokrenuti sveobuhvatnu reformu javne uprave kako bi se plate u javnom sektoru vezale isključivo za odgovarajuće pozicije u realnom sektoru. Samo na taj način ova dva sektora jedan drugom mogu postati zdrava konkurencija”, istakao je Grabovac.
On smatra da poslanici veoma lako mogu pokazati volju za smanjenje primanja i da su jalova objašnjenja da ih u tome sprečavaju kojekakvi propisi.
“Neka se odreknu polovine svojih plata i dođu bar do evropskog prosjeka. U tome ih niko ne može spriječiti”, kazao je Grabovac.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da su politički predstavnici koji su angažovani u javnim institucijama plaćeni enormno u odnosu na ekonomsku situaciju u zemlji i prosječne lične dohotke.
“Morao bi se, koristeći iskustva razvijenih demokratija zapada, usaglasiti odnos prosječne plate i plate izabranih predstavnika vlasti. Što prije bi trebalo uvesti platne odnose kao u razvijenim zemljama EU, a to znači da plata poslanika može maksimalno da iznosi tri prosječne plate”, naglasio je Pavlović.
Programski direktor Centra za istraživanja i studije GEA iz Banjaluke Ognjen Đukić kaže da je u BiH ogromna potreba za reformom javne uprave koja je i glomazna i neefikasna.
“Inicirali smo, a i dalje zagovaramo reformu politike utvrđivanja plata u javnom sektoru, koja bi se svela na to da nijedno zanimanje u javnom sektoru ne treba da bude više plaćeno u odnosu na isto zanimanje u privatnom sektoru”, rekao je Đukić.
On je istakao da je problem prezaposlenosti u javnom sektoru evidentan i u RS i u FBiH i da će se morati pristupiti njegovom rješavanju.
“Te mjere su neophodne, jer je sadašnje stanje neodrživo. Nedavno smo uradili analizu koja je pokazala da polovina sredstava iz budžeta RS odlazi na plate zaposlenih u javnom sektoru”, kazao je Đukić.
Borci za mentalnu higijenu građana, ljudskopravaši, čuvari „istinske nacionalne kulture“, rockeri, reperi, urbani raja i ostali borci protiv ove „počasti“ konačno trebaju spustiti svoja oružja moraliziranja i borbe za „prave vrijednosti“, te priznati za njih vrlo gorko istinu- turbofolkeri su ih pobijedili. Tačnije, deklasirali u svakom aspektu.
Foto: Arhiv (Bh-index)
Piše: Danijal Hadžović
No, budimo realni, nije da su u startu imali neke pretjerane šanse. Tajna uspjeha turbo folka vrlo je jednostavna- većina pripadnika naroda i narodnosti bivše Jugoslavije voli tu muziku i slatku iluziju koju im ona nudi. Uzaludne su bile stotine tekstova, dokumentarnih emisija, okruglih stolova, medijskih kampanja i čega sve ne, zabrinutih i prosvijećenih građana o štetnom utjecaju te primitivne i zatucane muzike po mentalno zdravlje stanovništva; uzaludne su bile i zabrane i cenzuriranja ove muzike u Hrvatskoj, koja su rezultirala time da su folkoteke sa „srpskom ćirilicom“ postale centar noćnog života, sa starim srednjoevropskim gospodskim gradom Zagrebom kao pretedentom da postane novi centar turbo folka kao grad s najvećim brojem tzv. folkoteka; uzaludni su bili i histerični primitivni ispadi bh. glumca i bivšeg SDA-ovog ministra kulture Emira Hadžihafizbegovića, koji nas je upozoravao da ne smijemo dozvoliti da turbo folk uništava našu omladinu i da „srbijanske drolje zavode bošnjačke mladiće“.
Mnogi nastanak turbo folka direktno vežu za Miloševićevu eru i smatraju ga soundtrackom njegovih ratnih pohoda. Istina je pak da je turbo folk prilično stariji od te ere, no sve do devedesetih od tadašnjih komunističkih vlasti bio je sistemski cenzuriran, da bi u Miloševićevoj Srbiji dobio potpuno oslobođena krila za širenje. Ako izumemo pojedine krvave stihove bolesnih umova poput Baje Malog Knindže, koji su turbo folk koristili kao sredstvo za „odbranu“ srpstva i borbu protiv „balija“ i „ustaša“, ovu muziku generalno je pogrešno vezivati uz konkretnu političku ideologiju i davati joj nekakva mitska obilježja, jer to je zapravo oduvijek bila plitkoumna, benigna muzika koja je najprostijim mogućim rječnikom govorila o svakodnevnim pojavama poput propalih ljubavi, prevara, izgubljenih prijateljstava, ili pak u rjeđim slučajevima, o životu na visokoj nozi, lakoj lov i sličnom, te je kao takva tadašnjem srbijanskom režimu predstavljala izvrstan način za skretanje pažnje naroda sa očajne svakodnevnice krvavih ratova, bijede pod sankcijama i nepostojanja bilo kakve životne perspektive.
U međuvremenu, Milošević i njegov režim su pali, no ne i turbo folk, koji se konsolidovao, ojačao, povećao svoje tržište, produkcijski se maksimalno usavršio i poharao prostor čitave bivše domovine. Države, vlade i političke strukture su se smjenjivale, međutim turbofolkerski tekstovi uz nešto savremeniju muziku, ostali su kakvi su uvijek i bili- površni, lako razumljivi i vulgarni. I kao takvi prosječno (ne)pismenim balkanskim stanovnicima bili su i ostali bliski i nešto s čim su se mogli poistovijetiti.
Turbo folk je, ne obazirući se na dešavanja oko sebe, marljivo radio svoj posao, danonoćno producirao hitove i proizvodio zvijezde, te se neokrznjen popeo na pijedestal balkanskih kulturoloških brandova.
Danas je turbo folk je jedna od najvećih i najprofitabilnijih industrija na prostoru bivše Jugoslavije u kojoj se vrte stotine miliona eura, koja je ušla u svaku kasabu i zaseok na zapadnom Balkanu i šire, i od koje danas živi na desetine hiljada ljudi- od stotina raznih pevaljki i pjevača, preko silnih tekstopisaca, kompzitora, producenata, pa do estradnih menadžera, vlasnika kafića i konobara.
Mnogim ljudima, kao što je i meni samom bilo, teško je pomiriti se sa činjenicom da većini njihovih sunarodnjaka krajnji domet muzičkog ukusa predstavlja slušanje užasnog kreštanja o izgubljenim gaćicama, provodima na splavovima i prevarama na momačkim večerima, no pomirimo se sa realnošću- većini ljudi ta muzika godi i u njoj pronalaze vrhunski provod, na njoj grade svoju životnu filozofiju i turbo folk jeste slika i prilika mentalnog sklopa prosječnog balkanskog žitelja. „Urbana raja“ koliko god bila zgrožena takvom slikom svog društva, mora se pomiriti s činjenicom da većina ljudi tu vrstu muzike i način života koji je prati, naprosto voli, i svi ti glupavi i odveć patetični apeli za borbom, cenzuriranjem ili uništenjem turbo folka samo otkrivaju njihove skrivene totalitarne ambicije da, vjerujući u vlastitu intelektualnu i moralnu superiornost, ljudima počnu određivati čak i šta bi smjeli stavljati u vlastite uši.
No, umjesto dugogodišnjeg uzaludnog aktivizma i silne brige za mentalno zdravlje društva, ogorčeni protivnici turbo folka bi od tog femonema i njegovih protagonista itekako mogli naučiti kako se obavlja posao. Naime, nema razloga biti kivan na osobe poput Saše Popovića, Marine Tucaković ili Tončija Huljića (koji je glavni proizvođač zapadne varijante u suštini identičnog muzičkog smeća) zbog uspjeha koji su ostvarili, iznjedrivši na stotine hitova sa desetinama novokomponovanih pjevača koji pune kafane, klubove i dvorane širom prostora bivše Jugoslavije. Oni su zapravo samo poduzetnici koji su narodu dali ono što je želio da vidi i čuje, i razvili su jednu čitavu industriju koja vremenom postaje sve veća i snažnija, a u koju i oni sami bogami ulažu nemale novce (dovoljno je samo pogledati primjerice scenografiju jednog Grand showa koja košta vjerovatno više stotina hiljada eura).
Od opskurnog muzičkog proizvoda napravili su vrhunski brand koji je ostvario ono što svi napori međunarodne zajednice, „liberalnih“ intelektualaca i političara, ili raznih nevladinih organizacija nisu uspjeli- prevazići nacionalne razlike i stvoriti jedinstven (turbofolkerski) kulturni prostor diljem bivše Jugoslavije. Danas gotovo da nema mjesta na prostoru bivše države u čijim kafićima i diskotekama turbo folk zajedno sa svojim „zvijezdama“ nije dobrodošao. Iako je epicentar ove muzičke pojave svakako u Beogradu, ovo tržište gotovo je u potpunosti ujedinjeno, i za mnoge njegove regionalno poznate protagoniste postalo je krajnje nebitno odakle vode porijeklo ili u kojoj zemlji trenutno žive. Bošnjačka i hrvatska omladina nema više moralnih barijera da uživa u oblinama i jecajućim glasovima „srbijanskih drolja“- kako bi to bivši ministar rekao, dok su pjevačima iz BiH vrata u Srbiji odavno širom otvorena. Jedino se donekle, ali sasvim neuspješno, „uljudbena“ Hrvatska i dalje pokušava braniti od „počasti“ turbo folka, pa tu muziku još uvijek ne možemo tako često čuti u njihovim medijima (ne računajući domaći turbo folk u vidu Rozgi, Severina i kompanije) i pjevačima iz Srbije i BiH otežano je održavanje koncerata. No, s druge strane, Hrvatska postaje krcata folkotekama i želju mladih za ovom vrstom glazbe nikakvi otpori s vrha više ne mogu spriječiti. Turbo folk tako je stvorio jedinstven kulturni svijet sastavljen od ljubavnih intriga, ludih provoda, brzih automobila i još bržeg života; svijet u kojem su nacionalne, vjerske, regionalne i druge podjele postale sekundarne u odnosu na miris novca i provoda, i koji, ma koliko je možda često u suprotnosti sa životom većine jedinki koje ga konzumiraju, predstavlja slatki halucinogen u koji se utapaju balkanske mase.
I na koncu, šta je pak toliko zabrinjavajuće i opasno u tom svijetu? Jesu li opskurno obučene djevojke i kockastoglavi mladići koji u diskotekama uz turbo folk pijanče i vesele se do ranih jutarnjih sati primjer potpune degradacije naše omladine ili pak prije samo njena stvarna slika koja postaje problematična tek onda kada pojedinci odbijaju prihvatiti da je ona dominirajuća? Je li veći problem u činjenici da običan mali čovjek sebe prepoznaje u tim banalnim plitkoumnim stihovima o svakednovnim životnim i ljubavnim zgodama kroz koje, da se ne lažemo, svi mi prolazimo, ili u tome što manjina uvjerena u superiornost svog kulturnog nivoa i muzičkog ukusa smatra da on kao takav treba biti dominantan u društvu, iako većina njihovih sunarodnjaka ne misle tako, dok sami nisu sposobni učiniti ono što je turbo folk učinio- stvoriti industriju koja će ujediniti ovaj prostor i postati njegovo dominantno muzičko obilježje.
Hatidža Mehmedović, predsjednica udruženja Srebreničke majke, izjavila je agenciji Fena da članice tog udruženja nisu zadovoljne kaznom izrečenom danas u Haškom tribunalu dvojici bivših visokih zvaničnika policije Republike Srpske Mići Stanišiću i Stojanu Župljaninu.
– S obzirom na zločine koji su im stavljeni na teret, kazna nije odgovarajuća – kaže Mehmedović i negoduje zbog puštanja na slobodu osuđenih zločinaca nakon isteka trećine zatvorske kazne, te naročito zbog puštanja na slobodu nekih pojedinaca.
U tom kontekstu je navela primjer Momčila Perišića, bivšeg načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije, za kojeg je nedavno Žalbeno vijeće Haškog suda naložilo puštanje na slobodu nakon što je prethodno bio osuđen na 27 godina zatvora za ratne zločine u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Hatidža Mehmedović ističe da su presude poslije kojih se “žrtve osjećaju kao krivci a zločin se nagrađuje” opasne za mlađe generacije za koje bi adekvatna kazna zločincima bila najbolja poruka da zločin ne treba više nikada i nigdje počiniti.
Sudsko vijeće suda u Haagu izreklo je danas kazne od po 22 godine zatvora Župljaninu i Stanišiću za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio uklanjanje muslimana, Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva s područja “planirane srpske države”.
Sudija je prvo pročitao sažetak saslušanja suđenja i podsjetio da koncept velike Srbije ima dugu historiju i da je stvaranje jedne takve države postao veoma zastupljen cilj krajem 1980-ih i 1990-ih.
Nakon toga, u detalje su predočeni zločini koje su optuženi počinili nad nesrpskim civilima u BiH od aprila do decembra 1992. godine.
Stanišić je bio prvi ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske, a Župljanin načelnik regionalnog Centra službi bezbjednosti u Banjoj Luci, član Kriznog štaba Autonomne regije Krajina i savjetnik predsjednika RS-a za unutrašnje poslove.
Stanišić se dobrovoljno predao Međunarodnom sudu u martu 2005., a Stojan Župljanin je uhapšen i prebačen u zatvorsku jedinicu u Den Haagu u junu 2008. godine.
U višemjesečnoj akciji hvatanja krivotvoritelja novčanica, naziva “Konvictus” hrvatska policija je uhapsila pripadnike tog zločinačkog udruženja “od dna do vrha piramide”, a na području Bjelovara otkrila je prvu ilegalnu štampariju eura u Hrvatskoj, objavila je danas policija.
Višemjesečena akcija u koju je bio uključen i Europol rezultirala je jučerašnjim hapšenjem 19 osoba na području pet hrvatskih sjeverozapadnih policijskih uprava, a dvanaestero ih je kazneno prijavljeno. Među uhapšenima je i muškarac koji je jučer u Dubravi, u pokušaju bijega, bacio neaktiviranu ručnu bombu na policajce.
Policija je zaplijenila 180.000 krivotvorenih eura u apoenima od 50 eura ili 3.600 novčanica koje je izložila novinarima u Ravnateljstvu policije.
“U akciji je otkrivena kriminalna skupina koja se bavila proizvodnjom i distribucijom novca”, rekao je voditelj riječke službe za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Božo Barbarić, dodavši da je obuhvaćena kompletna kriminalna organizacija od potrošača do organizatora i proizvođača lažnog novca.
Krivotvorine su osim u Hrvatskoj distribuirali u Italiji, Austriji i Sloveniji. Policijski krminalisti objasnili su da svaka krivotvorena novčanica ima specifične oznake pa su policije susjednih zemalja po istom principu utvrdile da je novac proizveden u Hrvatskoj. Iako je riječ o “dobroj krivotvorini” u policiji kažu da bi novčanice nakon pažljivijeg pregleda bile sumnjive, zbog čega sigurno nisu plasirane u ozbiljne novčarske ustanove, ali je dio ipak završio u mjenjačnicama.
U policiji pretpostavljaju da je u opticaju još manji dio novca kojega su članovi skupine trošili i na šoping te tehničku robu. Akcijom koja je trajala 10-ak mjeseci policija je otkrila i 189 ilegalnih novčanica od 50 funti, ali još utvrđuje jesu li štampani u istoj štampariji.
U sjedištu USKOK-a u Zagrebu danas je ispitano 11 osumnjičenika, a oni za koje tužiteljstvo zatraži istražni zatvor sutra će, oko podneva, biti izvedeni pred suca istrage zagrebačkog Županijskog suda. Neki od nih od ranije su poznati policiji zbog krivotvorenja.
Najveća sigurnosna prijetnja ne dolazi od hakera ili različitih virusa, već od samih korisnika koji se zaboravljaju držati sigurnosnih pravila ili ih jednostavno ignoriraju.
Ilustracija
Ljudi svakodnevno koriste internet, a da pritom ne razmišljaju o svom ponašanju na toj mreži. Internet je postao nešto neizbježno pa su i ljudi postali neoprezni prilikom surfanja.
Critical Security Controls je konzorcij sigurnosnih tvrtki koje identificiraju glavne rizike za organizacije na internetu, a jedan od rizika kojim su se posebno bavili je identifikacija ljudskog utjecaja u prijetnji.
Identificirali su sedam glavnih rizičnih ponašanja kod ljudi na internetu koje mogu dovesti u opasnost ne samo njihovi osobni računari, već i sigurnost u tvrtkama.
Nesvjesnost situacije
Ljudi se jednostavno ne vide kao mete i o sebi ne misle kao o potencijalnoj žrtvi hakera. Zbog toga često ignoriraju sigurnosna pravila ili jednostavno ne prilagođavaju svoje ponašanje pravilima.
Oni koji rade u velikim tvrtkama često smatraju kako tvrtka ima osobe zadužene za osiguranje i sigurnost na internetu i ne vide potrebu da se i oni, kao obični zaposlenici, pridržavaju pravila.
Naivnost
Većina je korisnika e-maila barem jednom u svoj sandučić dobila e-mail od banke, pošte, dostavljača ili liječnika u kojem ga dotična tvrtka traži da upiše svoje podatke zbog provjere.
Takav način ‘izvlačenja podataka’ od naivnih korisnika zove se ‘phishing’ (kao ribolov) i najčešći je način probijanja sigurnosti u velikim tvrtkama.
Većina banaka upozoriti će vas prilikom ugovaranja e-bankarstva kako niko od vas neće tražiti vašu lozinku putem e-maila. Isto je i sa drugim tvrtkama.
Recikliranje šifri
Prosječan korisnik dnevno mora zapamtiti i do desetak različitih šifri, PIN-ova ili drugih sigurnosnih kombinacija. Stoga ne iznenađuje da ljudi često koriste istu šifru za različite stranice.
Kada hakeri jednom otkriju jednu od šifri, pokušat će je primjeniti i na druge račune. Ukoliko je ista lozinka postavljena i na računima vezanim uz posao i na onima vezanim za privatan život, hakerima je uvelike olakšan posao.
Ignoriranje updatea
Prosječan korisnik ne zna koliko je vremena i truda potrebno kako bi računar bilo ispravno konfigurirano i kako bi se pravovremeno instalirale sve zakrpe koje moraju biti instalirane.
Korisnici instalaciju updatea ili zakrpi vide kao nepotrebnu smetnju u obavljanju svakodnevnih zadataka i gubitak vremena. A upravo takvi, nezaštićeni, računari najčešće su ‘slaba karika’ u sigurnosnom lancu.
I mobitelima treba zaštita
Svi mobilni uređaji – od tableta do pametnih telefona, trebali bi biti jednako zaštićeni kao i osobni računari na kojima korisnici rade. Možda čak i više jer je veća vjerovatnost da će neko izgubiti pametni telefon ili tablet nego desktop.
Možda se zaštita mobilnih uređaja čini pretjerana, ali oni skrivaju mnoštvo podataka na koje korisnici ne obraćaju pozornost – od lozinke za pristup bežičnoj vezi na poslu do popisa kontakata u samom adresaru.
Diskrecija, šta je to?
Društvene mreže potaknule su ljude da dijele mnoštvo informacija s potpunim neznancima. Oni ne moraju izravno na društvenoj mreži ostaviti osjetljive podatke, ali dovoljno je da ostave mnoštvo sitnica pa da neko ko ih pozorno prati stvori cijelu sliku.
Treba biti oprezan s informacijama koje se dijele putem društvenih mreža. One ostaju u virtualnom svijetu i ako se korisnik povuče iz njega.
Slučajne pogreške
Često puta zbog žurbe ili neopreznosti, upišemo krivu adresu u rubriku primatelja i pošaljemo e-mail krivoj osobi. Kada je to e-mail o tome da potvrđujemo svoj dolazak na neki sastanak, greška nije velika. Međutim, ako kriva osoba dobije povjerljive podatke iz tvrtke u kojoj radimo, nema nikakvog načina da se ti podaci izbrišu. Oni su sad negdje i bilo ko ih može iskoristiti protiv tvrtke u kojoj rade ili osobe koja je počinila prvotnu pogrešku.
Isto se može dogoditi ukoliko se koristi nekakvo zajedničko računalo, a korisnik se zaboravi odjaviti s njegovog sigurnosnog računa u tvrtki. Ostavio je otvoren prostor za neometan pristup povjerljivim informacijama. A sve zbog slučajne pogreške.
Ljudi su najslabija karika u cijelom sistemu zaštite, a ako se previše opuste i ignoriraju upute, mogu biti i ozbiljna prijetnja sigurnosti podataka i sistema.
Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osudio je danas Miću Stanišića i Stojana Župljanina, optužene za zločine nad nesrpskim civilima na više lokacija u Bosni i Hercegovini od aprila do decembra 1992. godine, na po 22 godine zatvora.
Stojan Župljanin i Mićo Stanišić u haškoj sudnici (Foto: AFP)
Stanišić je bio ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske, a Župljanin načelnik regionalnog Centra službi bezbjednosti u Banjaluci, član Kriznog štaba Autonomne regije Krajina i savjetnik predsjednika Republike Srpske za unutrašnje poslove.
Prema optužnici, Stanišić i Župljanin su “učesnici udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bio uklanjanje muslimana, Hrvata i drugih nesrba sa područja planirane srpske države”.
Zahtjevi Tužilaštva
Tužioci navode da su drugi članovi udruženog zločinačkog poduhvata bili Momčilo Krajišnik, Radovan Karadžić, Biljana Plavšić, general Ratko Mladić, vodeći pripadnici Jugoslovenske narodne armije i Vojske Republike Srpske, uključujući generala Momira Talića, kao i vodeće članove regionalnih i opštinskih kriznih štabova.
Mićo Stanišić dobrovoljno se predao Haškom tribunalu u martu 2005, a Stojan Župljanin je uhapšen i prebačen u pritvorsku jedinicu u junu 2008. godine.
U završnoj riječi u junu prošle godine Tužilaštvo je zatražilo kazne doživotnog zatvora za obojicu optuženih.
Stanišićeva odbrana je zatražila oslobađajuću presudu, a Župljaninova oslobađanje ili minimalnu kaznu zatvora.
Dokazni postupak Tužilaštva trajao je od septembra 2009. do februara 2011, a saslušano je 127 svjedoka.
U toku dokaznog postupka odbrane od aprila do decembra 2011. godine saslušano je 17 svjedoka. Vijeće je pozvalo tri svjedoka.
Pretresno vijeće odobrilo je Stanišiću da do izricanja presude bude na privremenoj slobodi u Beogradu
Zločini protiv čovječnosti
”Zamisao o velikoj Srbiji ima dugu historiju. Ova zamisao se sastoji u proširenju Srbije na dijelove Bosne i Hercegovine i Hrvatske gdje srpsko stanovništvo živi u velikom broju”, kazao je predsjedavajući Pretresnog vijeća Haškog tribunala Burton Hall sa Bahama.
On je detaljno iznio činjenice o nedjelima nad Bošnjacima i Hrvatima u 20 općina i gradova Bosne i Hercegovine za koje su Stanišić i Župljanin odgovorni.
”Cilj ovih radnji bilo je uspostavljanje srpske države, što je moguće etnički čišće, uklanjanjem bosanskih muslimana i bosanskih Hrvata. Stvoren je zajednički plan. Cilj plana je bio uklanjanje bosanskih muslimana i Hrvata činjenjem zločina deportacije i prisilnog premještanja kao zločina protiv čovječnosti”, kazao je sudija Hall.
Ono što zamisli, Mišo Kuzmanović iz Prnjavora zna da napravi. Uža specijalnost su mu metalne kovane ograde, ali otišao je korak dalje i u svojoj radioci napravio, ni manje ni više, nego bolid.
Trebalo je mnogo vremena, strpljenja, upornosti, ali i novca da Mišo svoju neobičnu ideju sprovede u djelo. Izrada je koštala oko 25.000 eura, ali se Mišo ni za dva puta veću ponudu ne želi rastati od svoje ljepotice na četiri točka.
– Bio sam presrećan jer sam završio majstorisanje baš onako kako sam zamislio. Sam sebi sam dao u zadatak ovakav projekat. Nisam mogao koristiti ničija iskustva, jer se niko ranije nije upustio u ovakvu avanturu – ispričao je Mišo.
Crvena ljepotica na četiri točka nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Tako je i u drugim mjestima. Putovao je u razne gradove, stigao do Istarskog primorja, do Poreča, gdje su mu ljubitelji automobilizma posvetili posebnu pažnju. Slično je bilo i u Livnu, Sarajevu, Beogradu… Ljudi se raspituju, žele da čuju osnovne karakteristike, mnogi su imali želju da kupe prnjavorsku formulu.
– Izrada me koštala oko 25.000 eura, a nudili su mi čak 60.000 eura da preuzmu vozilo. Neki rariteti, međutim, ne mogu se platiti novcem, pa sam uvijek odustajao od pazara. Nikakvim parama se ne može platiti zadovoljstvo koje sam dobio kada sam upalio motor i krenuo u vožnju. Često sam bio na susretima bajkera, gdje sam, razumljivo, zasjenio sve te moćne čelične dvotočkaše. Zovu me na motorijade, ali ne mogu udovoljiti svim pozivima – kazao je ovaj inovator, rodom iz prnjavorskog sela Popovići.
U Mišinoj radionici u prigradskom naselju Vijaka, razgledajući bolid “formule 1”, primijetili smo i dva neobična gumena točka. Saznali smo da su to original avionski točkovi, koji se koriste kod ateriranja letjelice. Znači li to da Kuzmanović planira i da se vine u vazduh, u nekom novom prevoznom sredstvu, koje nastaje u njegovim beskrajnim maštarijama i već potvrđenom majstorluku.
Brzina
Kada je u redovnom saobraćaju, Mišo ne forsira brzinu. Rekord mu je bio 175 kilometara na autoputu kroz Hrvatsku. Supruga Ljiljana i dvoje njihove djece takođe uživaju u vožnji. Bolid ima motor od 2.000 kubika, dug je 603 centimetra, a težak 1.280 kilograma, sa rezervoarom od 60 litara benzina.
Kalcija, koji je nužan za zdrave kosti, ima najviše u mliječnim proizvodima. Ako ih ne volite ili ne podnosite, postoji i alternativa.
Foto: Ilustracija
Kada govorimo o jakim, zdravim kostima, postoje dvije najvažnije hranjive tvari: kalcij i vitamin D. Kalcij jača strukturu kostiju i zubi, dok vitamin D potiče razgradnju kalcija i rast kostiju. Ove tvari su najvažnije u ranijim godinama, ali i mogu pomoći pri rastu. Odrasli ljudi starosti do 50 godina trebali bi uzimati tisuću miligrama kalcija i 200 internacionalnih jedinica (IU) vitamina D dnevno, a odrasli ljudi starosti od 50 godina trebali bi uzimati 1,200 miligrama kalcija i 400 do 600 internacionalnih jedinica vitamina D dnevno. Evo 9 hrana (i pića!) s kojim lako možete doći do tih tvari.
1. Jogurt
Većina ljudi dobije vitamin D suncem, ali on se može unijeti i preko hrane bogate tim vitaminom, poput jogurta. Jednom čašicom jogurta možete zadovoljiti veliku količinu dnevnih potreba za kalcijem. Mnogo tvrtki proizvode bezmasne jogurte koji sadrže 30% dnevnog kalcija i 20% dnevnog vitamina D. Iako su grčki jogurti, koji su bogati proteinima, vrlo popularni na tržištu, oni ipak sadrže manje kalcija i malo, možda čak i ništa, vitamina D.
2. Mlijeko
Postoji razlog zašto je mlijeko najpopularniji izvor kalcija. 250 ml bezmasnog mlijeka koštat će vas 90 kalorija, ali će vam dati 30% dnevne doze kalcija. Izaberite mlijeko s više vitamina D i udvostručit ćete korisnost. Ako ne možete popiti tri čaše mlijeka dnevno, pokušajte napraviti voćni frape koji će vam uz sve dobre strane mlijeka dati još hranjivih tvari kroz voće.
3. Sir
Samo zato što je sir pun kalcija ne znači da ga možete jesti u pretjeranim količinama. Samo 40 grama sira sadrži 30% dnevnih potreba kalcija. Većina sireva sadrži malu količinu vitamina D, ali ne dovoljno da zadovolji dnevne potrebe.
4. Sardine
Ove ribice, najčešće nađene u konzervama, sadrže iznenađujuće veliku količinu vitamina D i kalcija. Uvjerite se da maju odličan okus koji dobro paše s tjesteninom i raznim salatama.
5. Jaja
Iako jaja sadrže samo 6% dnevnih potreba za vitaminom D, ona su vrlo praktičan način za unos tog vitamina. Pazite, on se nalazi u žutanjku kojega ne treba izbjegavati unatoč kaloričnosti.
6. Losos
Losos je poznat po velikoj količini omega-3 masnih kiselina, a samo 85 grama lososa sadrži više od jedne dnevne doze vitamina D. Zato jedite losos i usrećite svoje srce, ali i kosti.
7. Špinat
Ne jedete mliječne proizvode? Špinat će vam onda sigurno biti novi najdraži put do kalcija! Jedna čaša kuhanog špinata sadrži 25% dnevnog kalcija, ali i željezo i vitamin A.
8. Tuna
Tuna, još jedna riba puna masnih kiselina dobar je izvor vitamina D. 85 grama konzervirane tune sadrži 154 IU, ili oko 40% vašeg dnevnog sunčanog vitamina.
9. Sok od naranče
Svježe iscjeđen sok od naranče ne sadrži kalcij ni vitamin D, ali njegove kiseline pomažu pri razgradnji kalcija. Ukoliko pijete kupovni sok od naranče, probajte pronaći sok od naranče s dodacima vitamina D i kalcija, ali najbolji je, naravno, svježe iscijeđen.
Komšija prijavio da se u zgradi širi neugodan miris – policija u stanu pronašla tijelo žene koja preminula nekoliko dana prije toga i njenog sina koji je pokušavao da je probudi.
Foto: Ilustracija
Petogodišnji dječak pronađen je u obiteljskom stanu kako bdi nad mrtvom majkom. Žena je, u trenutku kada se policija pojavila, bila mrtva već pet dana. Sin je, u pokušaju da spase majku, mazao njeno tijelo losionom.
Dječak danima nije jeo jer nije mogao otvoriti hladnjak, a policija ga je našla u stanju ozbiljne pothranjenosti.
Slučaj je otkrio susjed, koji je primijetio da iz stana dopire neugodan miris. Policija je po prijavi došla u zgradu, ali su morali provaljuju u stan jer su vrata bila zaključana lancem.
“Najtužnije je što dječaka nitko nije obilazio”, rekao je načelnik policije. “Ovo je zaista, zaista tužno”.
Uzrok smrti žene pronađene u spavaćoj sobi još nije poznat, a njezin identitet biće otkriven tek kada netko od rođaka potvrdi o kome se radi.
On je udario protivničkog igrača Bordiana kopačkom u potiljak, a sudac mu je pokazao crveni karton. Pogledajte video…
U okviru kvalifikacionog susreta za SP u Brazilu 2014., Ukrajina je slavila protiv Moldavije sa 2:1, ali njihovo slavlje je pokvario krvnički prekršaj Tarasa Stepanenka. Za ovaj start je Stepanenenko dobio crveni karton.
Ne znamo još uvijek sve detalje i nemamo papira o dogovoru. Možemo zaključivati iz onoga što čujemo u medijima, a to bi se moglo svesti na to da ćemo dobiti novu diskriminaciju i nove razloge za apelacije poput one u predmetu Sejdić-Finci, kazao je Izetbegović
Foto: Anadolija
Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Bakir Izetbegović, u izjavama za medije prilikom prisustvovanja današnjem obilježavanju jevrejskog praznika Pesaha u Jevrejskoj zajednici Bosne i Hercegovine, osvrnuli su se na razgovore lidera političkih stranaka iz BiH u Bruxellesu u vezi s provođenjem presude u predmetu Sejdić-Finci.
Komšić je istakao da niko ne zna precizno reći kakva je ideja iz Bruxellesa, jer kako je rekao, on nije vidio nikakav papir na kojem je prijedlog napisan, ali da iz onoga što je objavljeno u medijima zaključuje da pomenuti prijedlog zapravo i nije realizacija presude Sejdić-Finci’.
“Po onome što su prezentovali predstavnici političkih stranaka, što može biti takođe veliki problem, je da nisu riješili provedbu presude Sejdić-Finci, jer situaciju u kojoj imaju Hrvate kao narod nezadovoljne trenutnim sistemom, oni pokušavaju da riješe na taj način što će Bošnjake napraviti nezadovoljnim. I opet će imati dva problema, samo će sada umjesto Hrvata biti nezadovoljni Bošnjaci”, rekao je Komšić.
“Ne znamo još uvijek sve detalje i nemamo papira o dogovoru. Možemo zaključivati iz onoga što čujemo u medijima, a to bi se moglo svesti na to da ćemo dobiti novu diskriminaciju i nove razloge za apelacije poput one u predmetu Sejdić-Finci. Jer, ako bude pet glasova bosanskih Hrvata ili Bošnjaka vrijedilo kao jedan glas hercegovačkog Hrvata, onda će to biti razlog za nove apelacije prema sudu u Strasbourgu”, istakao je Izetbegović dodavši da to rješenje neće biti prihvatljivo ukoliko se zaista ispostavi da je to dogovoreno.
Komšić i Izetbegović uputili su čestitku Jevrejima u BiH povodom Pesaha.
