Da li je BiH spremna u oktobru provesti popis stanovništva, nakon već jednog odgađanja, znaćemo u maju, kada međunarodna posmatračka misija da svoju ocjenu, kaže Zdenko Milinović, direktor Agencije za statistiku BiH
Iako još nije usvojen finansijski plan, Milinović ističe da je sigurno da će popis koštati više od predviđenih 42,6 miliona KM.
Smatra i da neutvrđena međuentitetska linija neće otežati provođenje popisa jer 0,1 posto stanovništva, koliko živi u pograničnom pojasu, može biti popisano i vođeno u posebnoj bazi podataka. Kada se utvrdi međuentitetska linija, za što treba oko godinu i po, za ove ljude će biti moguće odrediti u kojem enitetu žive i u kojem enitetu ima koliko objekata.
Imamo li garancije da će popis stanovništva u BiH biti održan u oktobru ove godine, nakon što je već jednom odgođen?
Izmjenama Zakona o popisu kućanstava i stanova BiH definirano je da će popis biti održan od 1. do 15. listopada 2013. godine sa stanjem na dan 30. rujna u 24 sata, što se smatra referentnim datumom popisa i mi to moramo poštivati.
Znači da imamo garancije da neće biti novog odgađanja popisa?
Što se nas tiče, u svibnju predstavnici međunarodne promatračke misije boraviće u BiH s ciljem da naprave procjenu i daju konačnu ocjenu da li smo spremni provesti popis u listopadu.
Može li se desiti da kažu da nismo spremni i da popis bude odgođen?
Ja to sada ne mogu prejudicirati. Do toga imamo još dva mjeseca.
Zavisimo od njihove ocjene?
Mi zavisimo prvenstveno od nas, od toga šta smo uradili i dokle smo stigli s pripremama i obvezama koje su oni propisali da moramo ispuniti da bi popis mogao biti proveden u predviđenom terminu.
Vijeće ministara BiH usvojilo je nedavno operativni plan Agencije o popisu. Šta je od “tehničkih” pitanja neriješeno i šta je najspornije?
Sve aktivnosti koje su planirane Operativnim planom Agencije regulirane su Zakonom o popisu BiH, pa i sporno usaglašavanje zakona RS sa zakonom BiH, kao i donošenje metodologije prostornog registra, izrade jedinstvenog rješenja prostornih jedinica. U izradi Zakona o popisu učestvovali su i predstavnici Republičkog zavoda za statistiku RS, a sam zakon usvojen je u parlametu BiH, gdje su i predstavnici RS. Nadam se da neće biti problema i ja problem ne vidim. Samo moramo ispuniti obveze koje je pred nas zakon stavio.
Kako će popisnica biti “formulisana” u pogledu izjašnjavanja građana o jeziku, vjeroispovijesti i nacionalnoj pripadnosti?
Još se na tome radi. Do kraja mjeseca bi trebalo da imamo definiranu popisnicu i ova sporna pitanja će do tada biti usvojena u Vijeću ministara. U formuliranju popisnice, a po zaključku Vijeća ministara BiH, mi moramo poštivati Ustav BiH i zakon, ali i preporuke Ujedinjenih nacija o dobrovoljnosti izjašnjavanja građana na popisu i o slobodi njihovog izbora.
Iz Delegacije EU u BiH upozorili su da će uskratiti 7,5 miliona eura obećanih za provođenje popisa zato što Agencija za statistiku još nije uradila finansijski plan popisnih aktivnosti. Da li je urađen ovaj plan?
Postoje određene tvrdnje da Agencija nije uradila finansijski plan popisnih aktivnosti. Finansijski plan ne radi Agencija sama, nego zajedno sve tri statističke institucije. Ovaj posao je pri kraju. Do kraja ovog mjeseca moramo imati usvojen finansijski plan.
Koliko će u konačnici koštati popis i koliko je novca već osigurano?
Minimum potrebnih sredstava je Zakon o popisu propisao, a to je 42,6 miliona KM. Entiteti i Agencija u svojim proračunima za ovu godinu imaju određena planirana sredstva. Radili smo na dodatnom usaglašavanju s obzirom na nove okolnosti, kao što su povećanje broja popisnih krugova, povećanje broja popisnica, uračunati su inflacija i etnička struktura popisivača i kontrola – sve se mora ispoštovati sukladno popisu iz 1991. godine. Sve je to trebalo uzeti u obzir, ali i još neke elemente prilikom revidiranja finansijskog plana. Ne bih prejudicirao, ali sigurno će troškovi popisa biti veći od prvobitno planiranih 42,6 miliona KM.
Za popis nam EU daje dodatni grant od 7,5 miliona eura, a njihov uvjet je završavanje finansijskog plana. Ovaj dio sredstava će se trošiti za terenski rad, tako da s ovim novcem imamo dovoljno sredstava.
Koliko će neutvrđena međuentitetska granica otežati provođenje popisa?
Ova crta nije utvrđena kako je definirano Dejtonskim sporazumom, osim na malim dijelovima, kao što je Dobrinja u Sarajevu. Sadašnja međuentitetska linija iscrtana je u Dejtonu na kartografskim podlogama, čija točnost iznosi oko 50 metara, i ona ima položajnu točnost plus – minus 50 metara. Prijedlog Interresorne radne grupe za kartografiju, a ne Agencije za statistiku, kako se u javnosti govori, bio je, isključivo zbog provođenja popisa, da se definira pojas oko entitetske linije, sa po 50 metara s jedne i druge strane, da se identifikuju svi objekti u ovom pojasu na temelju ovih analiza i da se nađe rješenje kako da se izvrši popis. Ovaj broj, prema procjenama, ne bi trebao preći ni 0,1 posto od ukupnog broja stanovnika u BiH. Iz FBiH su nam dostavili spisak objekata, kojih je oko 500 u tom pojasu. Iz RS to nismo dobili. Kada komisija, koja treba da bude imenovana, završi popis i definira crtu, biće lako odrediti koje osobe i koji objekti pripadaju nekom entitetu. Dok se to ne desi, oni se mogu voditi zasebno u bazi kao oni koji žive u pograničnom pojasu. Nama je najbolja solucija da se ta međuentitetska linija utvrdi i prije provođenja popisa, ali po nekim saznanjima, za to treba najmanje godina i po.
Koliko će popisivača biti angažovano na terenu?
To je jedan od razloga revizije finansijskog plana za popis jer samo povećanje broja popisnih krugova u nekim sredinama zahtijeva i veći broj popisivača. Otprilike jedan popisivač zadužen je za jedna popisni krug. U FBiH je posebno značajno povećan broj popisnih krugova. Bile su procjene da će trebati oko 30.000 popisivača, ali će očito morati biti angažovano više ljudi na popisu. Većinom su to osobe koje će biti angažovane van Agencije i enitetskih zavoda za statistiku.
Je li moguće bh. firmama dati prednost u štampanju popisnog materijala?
I u ovom slučaju se moramo držati Zakona o javnim nabavkama BiH, koji propisuje da za ove poslove mora biti raspisan međunarodni tender.
(Nezavisne novine)
Znate sve o hrani koja može pomoći u zaštiti od srčanih problema. Snižava kolesterol i krvni pritisak, bori se protiv naslaga u krvnim žilama i smanjuje upalne procese. No bolesti srca vodeći su uzrok smrti i žena i muškaraca, tvrdi American Heart Association. Čak i ako vam svakodnevna prehrana sadrži neke namirnice zdrave za srce poput lososa i zobene kaše, srce bi moglo biti u opasnosti. Huffington Post odabrao je neke od najgorih namirnica za srce.
