Da se išta kritično događa, već bismo alarmirali javnost, kaže dr. Alajbegović. U Tuzlanskom kantonu 19 oboljelih
Zvanični podaci Zavoda za javno zdravstvo HNK-a kažu kako je samo u siječnju na području Mostara registrirano 49 oboljelih od šuge.
No, nema razloga za bilo kakvu paniku zbog pojave ove bolesti na području Mostara, ali i cijeloga Hercegovačko-neretvanskog kantona, rekao je za Oslobođenje dr. Edin Alajbegović, šef Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo HNK-a.
On je kazao kako se već nekoliko godina bilježe slučajevi pojave šuge u HNK-u, no tvrdi kako nije riječ ni o kakvoj epidemiji te da zasigurno neće doći do zatvaranja škola u Mostaru zbog pojave ove bolesti, kako su pojedini internet-portali izvijestili.
Člankonožac
– Niko ne krije da postoji određen broj pacijenata na području HNK-a koji su oboljeli od šuge. To traje već nekoliko godina. Ne radi se o značajnim brojkama, no od ukupnoga broja oboljelih od te kožne bolesti u FBiH, polovina ih je u HNK-u. Dakle, nije riječ samo o Mostaru nego o prostoru od Konjica do Neuma. U januaru ove godine imali smo 49 oboljelih, a u februaru njih 11. Te se brojke odnose na cijeli Kanton. U februaru smo od tih 11 slučajeva, svega tri imali na području Mostara, rekao je dr. Alajbegović.
Istaknuo je i kako je u cijeloj prošloj godini na području HNK-a registrirano 329 oboljelih od šuge, a u 2011. njih 311.
– Iz tih je brojki razvidno da nema nekog posebno velikoga rasta oboljelih te se ne može govoriti o epidemiji, a posebno ne o nekoj vanrednoj situaciji zbog pojave šuge. Različite su gluposti objavljivane po internet-portalima, ali većina napisanoga jednostavno nije tačna. Da se išta kritično događa, mi bismo već do sada alarmirali javnost, naglasio je dr. Alajbegović.
Inače, šuga ili skabies, naveo je, kožno je oboljenje koje izaziva jedan člankonožac, a prenosi se samo dugotrajnim izravnim kontaktom s oboljelom osobom.
– Čuo sam kako se govori da je to bolest prljavih ruku. Ovdje napominjem kako to jednostavno nije tačno, izjavio je dr. Alajbegović te dodao kako se ova bolest prenosi i na ljude s jako čistim rukama, jer uzročnik tada lakše prodire u kožu.
– Bolest se obično pojavi kod jednog člana porodice, pa se proširi na ostale članove, potom na susjede, rodbinu, prijatelje i tako dalje. Također, nije tačno ni da je to bolest djece. Primjerice, od 49 oboljelih koje smo registrirali u januaru, svega osam pacijenata bila su djeca do sedam godina. Važno je da se krema kojom se liječi šuga namaže na oboljele dijelove tijela navečer, pred spavanje. Krema, naime, tjera uzročnika bolesti da izlazi iz kože, pa je stoga nužno dobro oprati posteljinu, a najbolje bi ju bilo baciti, izjavio je dr. Alajbegović.
U periodu od 1. januara do 18. februara 2013. godine u Tuzlanskom kantonu registrovano je 19 oboljelih od scabiesa ili šuge. Kako nam je jučer kazao dr. Blaško Topalović, epidemiolog u JZU Zavod za javno zdravstvo TK-a, još je rano govoriti o epidemijskoj pojavi, s obzirom na to da Tuzlanski kanton obuhvata trinaest općina.
– U januaru je registrovano deset, a u februaru devet oboljelih. Bolest se najčešće registruje u starosnoj grupi od 15 do 24 godine i u predškolskom uzrastu, znači kod djece do šest godina, rekao nam je Topalović.
On ističe da su najčešći simptomi ove bolesti svrab i osip po koži. Svrab je intenzivniji noću i u toplini, dok se danju smanjuje. Na vratu, glavi i leđima nema nikakvih promjena. Sitne promjene u vidu osipa su locirane na predilekcionim mjestima, a to su prije svega šake, područje između prstiju, podlaktice, trbuh, unutrašnje strane bedara i dojke.
– Liječenje je dosta uspješno zahvaljujući tome što uzročnik, parazit sarcoptes scabiei, još nije pokazao nikakvu rezistenciju. Provodi se pomoću emulzije benzil-benzoata, koja se jednom dnevno nanosi na kožu prije spavanja, rekao je Blaško Topalović.
Naš sagovornik je dodao da je najčešći način zaraze bliski kontakt sa zaraženom osobom. Bolest se dakle prenosi sa čovjeka na čovjeka i to dužim kontaktom. Nizak higijenski standard omogućava lakše i brže prenošenje bolesti, kao i njeno duže zadržavanje.
Redovno kupanje
– Kupanje se preporučuje svakodnevno, međutim, i čista koža nije garancija da čovjek neće oboljeti od šuge. I čista koža kada dođe u kontakt sa bolesnom osobom, također, može oboljeti. Ali, u svakom slučaju se preporučuje održavanje lične higijene, svakodnevno kupanje, svakodnevno mijenjanje posteljine i odjeće, pogotovo u periodu kada imamo slučajeve oboljenja, zaključio je naš sagovornik.
On je na kraju rekao da bi se poboljšanjem higijenskih uvjeta u kojima stanovništvo živi, broj oboljelih mogao daleko smanjiti.
U 2011. godini na području Tuzlanskog kantona je, prema podacima Zavoda za javno zdravstvo, bilo 158 oboljelih od šuge. Bolest je u suštini bezazlena ukoliko se liječenju pristupi na vrijeme, a liječenje može trajati od tri do sedam dana.
Izvor: Oslobođenje
