Uglavnom je riječ o plastičnim bocama i drugoj uglavnom nerazgradivoj ambalaži.
Kao i prethodnih godina visoki vodostaj Neretve donio je ogromne količine otpada iz gornjeg toka, odnosno iz Bosne i Hercegovine, javlja dopisnik agencije Anadolija (AA).
Uglavnom je riječ o plastičnim bocama i drugoj uglavnom nerazgradivoj ambalaži.
Zamjenik dubrovačko-neretvanskog župana Frano Skokandić upozorio je kako to nije ništa novo kad je u pitanju BiH.
”U BiH ništa novo kad je riječ o zbrinjavanju otpada. Rijeka Neretva i obala Jadranskog mora ugroženije su nego ikad od tona otpada iz susjedne države čim imalo značajnije poraste vodostaj. Naime, očigledno se u BiH strategija gospodarenja otpadom svodi na odlaganje istog u korito ili na obalu rijeke, svjesno promišljajući da će jednog kišnog zimskog dana sve to biti deponirano u Jadranskom moru. Slike snimljene ovih dana uz obalu Neretve govore same za sebe. Gospodo susjedi iz BiH hvala Vam na dobrom primjeru i očuvanju Neretve i Jadranskog mora”,izjavio je Skokandić, prenio je dopisnik agencije Anadolija.
“Pokušavamo, i kćerke i ja, u ovim danima sačuvati prisebnost, hrabro, ponosno prolaziti kroz sva ova iskušenja, iako još, uprkos svim ovim ljudima, Sulejmanovim i mojim prijateljima, kolegama, poznanicima, nepoznatima, koji nam dolaze, nikako do svijesti ne dopire osnovno: da našeg supruga i oca više nema”, kaže nam jučer dr. Amira Redžić, profesorica na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, koja je za Oslobođenje ispričala ono što porodica rahmetli akademika prof. dr. Sulejmana Redžića zna o njegovom nestanku i smrti, a o kojoj bh. javnost ne prestaje nagađati, ali i uveliko koristiti za “interne” ciljeve.
(Foto: Arhiv)
Naš je razgovor u petak trajao satima. Stalno je bio prekidan dugim kolonama onih koji su porodici došli izraziti saučešće. Na stoliću je naslagano stotinjak telegrama iz cijeloga svijeta, od raznih institucija, akademikovih kolega, poštovalaca, posebno onih s kojima je Redžić dijelio istu strast, prema prirodi u kojoj je, na Lapišnici, u kanjonu Miljacke, kao što se zna, njegovo tijelo i pronađeno 21. januara.
Svakodnevne šetnje
Ispovijest Amire Redžić dragocjena je i zbog toga što se njome demantuju mnoge navodne činjenice o kojima se dosad u javnosti govorilo kao nepobitnim.
“Taj sedmi januar je bio neradni dan na fakultetu, jer bio je pravoslavni Božić i mi smo ga provodili u uobičajenoj porodičnoj atmosferi. Planirali smo, preko Relaxa, da 23. januara idemo sve četvero na putovanje izvan zemlje (tog je dana na Barama obavljen akademikov ukop), kako bismo zaokružili jedan ciklus napornih predavanja i ispita za naše kćerke Ismetu i Belmu, ali i da bismo nas dvoje nakupili novu energiju za nastavak rada. Radovali smo se tom putovanju, a, eto, sada je među telegramima i Relaxov”, govori Amira Redžić, napominjući da su taj dan ručali i ona misli da je bilo dvadesetak minuta do 15 sati kada je njen suprug izašao iz kuće u šetnju.
“I to da ne bi nakon jela legao. Imao je takav običaj. Svakodnevne šetnje, posebno u starom dijelu grada, bile su nešto po čemu su ga svi znali. Otišao je u zimskoj jakni tamne boje s kapuljačom, ne kožnoj, kako su to neki rekli, i u futrovanim tamnim zimskim hlačama, nikako u trenerci, iako se sada govori da je nađen u njoj. Bio je, ne u cipelama, koje sada svi spominju, nego u crnim dubokim kožnim čizmama, a imao je topli šal sive boje na kockice”, prisjeća se Amira, napominjući da njen suprug nije imao kapu niti rukavice, koje, također, pominju u nekim napisima. No, pošao je s kamerom, u originalnoj crnoj futroli, od koje se nikad nije odvajao.
Ova kamera kao da je u zemlju propala. Porodici je rečeno da nije pronađena na mjestu na kome je bilo tijelo Redžića: “Spominju neki kao da nema ni novčanika, a Sulejman nikad novčanik nije ni imao. Ali, on je, u to sam sigurna, u jednoj koverti, u džepiću futrole, čuvao 150 eura. U džepiću su bila i njegova razna dokumenta”, tvrdi Amira, negirajući i izjave po kojima akademik nije taj dan imao mobitel.
“To nije tačno. On je ponio svoj mobitel, a kako je još prije oko godinu izgubio ličnu kartu, i nikako ne nalazeći vrijeme da izvadi novu, uvijek je nosio pasoš”.
Amira kaže da je njen suprug, čak i kada bi šetao ulicama Starog Grada, uvijek nešto snimao. Tog dana, oko 18 sati, počela je s zabrinutošću da se pita gdje je Sulejman.
“Prozvala sam ga, ali je bio nedostupan. Zvala sam ponovo, ko zna koliko puta, i svaki put je bilo isto”, ističe Amira, tvrdeći da to nije bilo njegovo ponašanje: “Znalo se desiti da on, recimo, nakon sesije Kruga 99 negdje sjedne i ne javi mi se, ali me ‘ukine’, da mi znak da me je čuo”. I, imajući u vidu njegovo zdravstveno stanje u posljednje vrijeme, aritmije, povišen šećer, a, prije svega sekiracije na poslu koje je teško podnosio, pomislila je da mu se nešto desilo i odmah je zvala KUM, Hitnu pomoć, Državnu bolnicu, raspitujući se da li se njen suprug nekome javio za pomoć. U tome je prošla noć. Sutradan, Amira odlazi u sve ove zdravstvene institucije i dalje uvjerena da njenog supruga nema jer ga je nešto zaboljelo.
Bez pompe
“On nas nikada nije htio opterećivati, pa je jednom, tako, sam otišao u Državnu bolnicu da se malo, kako je rekao, opusti. I ja sam stalno mislila da je i sada takvo što”, govori Amira, a njena kćerka Ismeta nam kaže da je ona s ocem bila vrlo bliska. (“Znali smo slati poruke jedno drugom iz naših soba”). I ona je bila uvjerena da je njen otac, možda, poželio otići na neko pusto mjesto, u neki od planinarskih objekata, te da ga je neki objektivni razlog spriječio da se javi.
Između 14 i 15 sati, 9. januara, Amira Redžić zove Policijsku stanicu Stari Grad i potom odlazi tamo, te dežurnom Mevludinu Hrvatu prijavljuje nestanak supruga: “Rekao mi je da ne dajemo ništa u javnost, da se ne diže pompa, te kako će oni, preko GPS-a, pronaći Sulejmana u roku od 24 sata. No, ništa od toga nije bilo i meni je tada kazano da se javim u kantonalni MUP. U njemu sat i po razgovara sa isljednikom Antom Andžićem, a malo kasnije i sa portparolom Irfanom Nefićem. “Portparol mi sugeriše da se ne javljamo na telefonske pozive, da nikome ništa ne govorimo i mi, porodica, postupamo po tim uputama. Ostajemo zatvoreni, sa velikom brigom, stalno u kontaktu sa istražiteljem, koji nas uvjerava da se provode uobičajene radnje. Mislim da je bio četvrtak, 17. januar, kada me zovu s portala doznajemo.ba i pitaju da li je tačno to da je nestao moj suprug. Korektno su prenijeli moj kratki odgovor”, ističe Amira, napominjući da ju je dekan fakulteta na kojem je radio njen suprug prof. dr. Rifat Škrijelj zovnuo dan prije početka zvanične istrage, a ona mu je rekla da će Sulejman uskoro doći: “Nisam željela pričati ništa više, jer je moj suprug posljednjih godina upravo od gospodina Škrijelja bio izložen mobingu. Evo, dekan je dao da se uredi novi kabinet za moga supruga, ali Sulejman nikada nije ušao u njega. Zato što je zauzvrat, vjerovatno, trebao da napravi neke ustupke. Centar za prirodne resurse CEPRES, koji je on osnovao, ugašen je… Nekada je znao reći da želi napustiti fakultet, no, to je sada druga priča”, kaže Amira, ističući da je na internetu, na jednom portalu, pročitala vijest o pronalasku muškarca na Lapišnici.
“Niko nas nije nazvao, nego sam ja zvala isljednika Adžića i nije tačno, kao što se piše, da smo odbili ići na Lapišnicu, nego je istina da je mene Adžić uvečer, iza osam, obavijestio da možemo doći na identifikaciju, tada ili ujutru. Sulejmanova braća su to uradila umjesto nas da bi nas poštedjeli i tih trauma. Istovremeno, želim reći i to da su oni bili kod nas upravo taj dan u kojem je moj suprug pronađen.”
Amira Redžić kaže da su i nju i kćerke pogodili napisi pojedinih medija, prije svih, na portalu Poskok i u Dnevnom avazu: “Poskok se ponaša u skladu sa svojim imenom, a Dnevni avaz je plasiranjem priče o vezi moga supruga sa Ševama očito htio postići neki svoj cilj, u svojoj prljavoj borbi protiv ko zna koga. Jadno je koristiti za to bilo koga, najmanje čovjeka poput moga muža, koji je bio toliko predan svome poslu i toliko vodio računa o tome da sve što radi bude pošteno.”
Akademikova supruga ne zna ni za kakve prijetnje ili ružne riječi što je, eventualno, Redžić čuo kao vještak-biolog na suđenju pripadniku AID-a Edinu Garapliji, u vezi s poznatim slučajem Herenda.
Boli šutnja
“On je analizirao uzorke na način koji je tražila struka i tada, i u slučaju Nedžada Ugljena, a barem ja ne znam da je imao tada ikakvih neprijatnosti”, govori Amira, odbijajući i pomisao da je Sulejman Redžić izvršio samoubistvo.
“Zar bilo ko ko ga je jednom vidio mogao i pomisliti na to. Mi smo, kao porodica, ogorčeni na to što se niko iz akademske zajednice, ili gotovo niko, a kojoj je Sulejman pripadao tako srčano, nije našao da uzvrati na te teške kvalifikacije koje su u Avazu prilijepili za našeg oca i supruga. Cijelog je sebe davao toj zajednici, a od nje sada šutnja, ne razumijem to”, govori Amira, koja zbog toga nije dozvolila komemoraciju.
“Sulejman bi mnogima mogao biti primjer, a ne da sada služi za kićenje, posebno onima koji ga nisu poštivali za života”, kaže Amira, koju ostavljamo u dogovorima oko hatma-dove. Za prvi tevhid nije imala snage.
Najmanje 14 ljudi ubijeno je u subotu u egipatskom gradu Port Saidu u divljanju demonstranata bijesnih zbog toga što je sud osudio 21 osobu na smrtnu kaznu zbog umiješanosti u nesreću na nogometnom stadionu prošle godine u kojoj su poginule 74 osobe.
Foto: ilustracija
Oklopna vozila i vojna policija izašli su na ulice. Sigurnosni izvori su kazali da je do sada ukupno ubijeno 20 ljudi u tri dana nasilja te da su stotine ozlijeđene.
Nemiri su počeli sa skupovima obilježavanja druge godišnjice pada režima Hosnija Mubaraka u revoluciju koju su, kako optužuju demonstrantni, izdali sadašnji predsjendik Mohamed Mursi i njegovi islamistički saveznici. U nasilju u petak ubijeno je devet ljudi, od kojih većina u lučkom gradu Suezu gdje je također razmještena vojska.
Nasilje u Port Saidu izbilo je nakon što je sud na smrt osudio 21 optuženika koji su učestvovali u sukobima između dviju nogometnih navijačkih skupina u Port Saidu u februaru prošle godine. Tada su poginule 74 osobe. Suđenje za tragediju u Port Saidu nije završeno. Za sudjelovanje u najvećem nasilju zabilježenom na nekom egiptaskom stadionu optužene su 73 osobe, među njima i neki policajci.
Presuda onima koji danas nisu dobili smrtnu kaznu bit će izrečena početkom trećeg mjeseca.
Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle izrazio je zabrinutost zbog nemira koji potresaju Egipat, iskazujući suosjećanje za žrtve nasilja.
Mirno korištenje prava na protest ne bi smjelo ograničavati te u tom smislu pozdravljam jasne izjave predsjednika Muhameda Mursija u petak navečer, ističe Westerwelle.
Njemačka je spremna podržati težak proces transformacije u Egiptu, ističe on, dodajući kako je skorašnji posjet predsjednika Mursija Berlinu dobra prilika da se temeljito razmotri to pitanje.
Tim koji je oformilo Ministarstvo saobraćaja i komunikacija Bosne i Hercegovine će najkasnije za godinu dana prezentirati izvještaj o uzrocima pada aviona u kojem se nalazio makedonski predsjednik Boris Trajkovski.
Foto: Arhiv
Podjestimo, Boris Trajkovski je poginuo 26. februara 2004. godine u selu Bitunje, u blizini Mostara. On je tada putovao u službenu posjetu BiH, ali se avion u kojem se nalazio s još sedmero ljudi srušio nedaleko od Mostarskog aerodroma.
Istraga koja je provedena nakon tog incidenta nije zadovoljila makedonsku stranu, koja je tvrdila da je Trajkovski praktično ubijen zbog greške kontrolora letenja Aerodroma u Mostaru, tvrdi sarajevski Avaz.
Kontrolori letenja u to vrijeme bili su pripadnici SFOR-a.
Nezadovoljne nalazima bh. istrage, makedonske su vlasti formirale svoju komisiju koja je šest godina istraživala cijeli slučaj. Obiman rad skupili su u nekih 20 knjiga, a pokazali su da je Trajkovski ustvari ubijen.
Omer Kulić, savjetnik ministra saobraćaja i komunikacija Damira Hadžića, na čelu je novog istražnog tima. U razgovoru za “Dnevni avaz” on navodi da očekuje da se u narednih šest do 12 mjeseci okonča istražni postupak i rezultati prezentiraju kako zainteresiranim stranama tako i javnosti.
– Radit će se u pet timova sa stručnjacima iz BiH, Makedonije, Hrvatske, Srbije, ali i Sjedinjenih Američkih Država. Mi smo već počeli s poslom. Imali smo detaljnu prezentaciju nalaza makedonskog istražnog tima, a sada nam predstoji provjera informacija kojima raspolažemo, ekspertize… Radit ćemo i simulirani let, neke dokaze nositi na analizu u SAD-u i još neke zemlje. Nije isključeno da se tokom posla formiraju i novi timovi ili da se postojeći prošire novim ljudima – kaže Kulić za Avaz.
Jedna od najstarijih osoba u Bosni i Hercegovini zasigurno je Juraj Mesić, koji je u novembru prošle godine proslavio 101. rođendan. Nakon proživljenog stoljeća, ovaj rođeni Fočak televiziju gleda bez naočala, a najdraža razbibriga su mu nogometne utakmice piše Avaz.
Naša ekipa tokom jučerašnje posjete zatekla je Mesića kako gleda utakmicu, a trenutno živi u Domu za stare i iznemogle osobe “Vitalis”, čiji je korisnik više od 12 mjeseci.
Kako kaže Mesić, najbolje godine života proveo je sa suprugom Mirom, koja je umrla prije devet godina.
– Rana ženidba moja je formula za dugovječnost. Mira je bila moja prva, ali i posljednja ljubav. Pošto sam tada zbog posla bio na dužnosti u Gornjem Vakufu, upoznali smo se u Bugojnu.
Svaki dan sam pješačio 17 kilometara samo da je vidim. Vezu smo krunisali brakom, dobili četvero djece, dvojicu sinova i dvije kćerke – rekao je Mesić.
Grupa naučnika iz Čilea je kreirala vakcinu za alkoholizam, koja radi na principu preranog izazivanja mamurluka kod osoba koje konzumiraju alkohol.
Vakcina funkcioniše na takav način da jetri zabrani korištenje gena koji metaboliziraju alkohol. To znači da će osobe već nakon nekoliko gutljaja počinju da osjećaju mučninu, imaju ubrzan rad srca i osjećaju se loše.
Ideja iza vakcine je da će ljudi piti mnogo manje alkohola ukoliko se već nakon prvog pića osjećaju loše. Iako nije sigurno da će vakcina zaista liječiti alkoholizam, naučnici vjeruju da će bar malo pomoći u prevazilaženju ove ovisnosti.
Naučnici su na ideju o ovakvoj vakcini došli stvaranjem genetske mutacije kakvu posjeduju neki ljudi na dalekom istoku, a zbog koje ne tolerišu alkohol i jako teško ga metaboliziraju. Predklinička testiranja vakcine će početi ovog proljeća, a testiranje na ljudima će početi krajem godine, prenosi Gizmodo.
Analitičari upozoravaju da će hiljade ljudi u narednim godinama patiti. Zašto institucije u BiH ne znaju ništa o ovom problemu
Kada za više od pet mjeseci Hrvatska bude dio Evropske unije (EU), procedura ulaska u tu zemlju za građane susjednih država, odnosno Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, bit će u bitnome pooštrena.
Donekle su to novinarima agencije Anadolija (AA) priznali i u Ministarstvu vanjskih i europskih (MVEP) poslova Republike Hrvatske.
Posebno je ovaj problem zabrinuo građane regije nakon ovosedmične odluke Vlade Hrvatske da stavi van snage bilateralni sporazum bivše Jugoslavije i Turske, te uvede vize za turske državljane od 1. aprila ove godine.
U sjedištu hrvatske diplomatije u Zagrebu, pak, pojašnjavaju da su Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora navedene su u Dodatku II. Uredbi Vijeća (EZ) broj 539/2001, kao zemlje čijim državljanima nije potrebna viza za ulazak u države članice EU.
”Osim kada je riječ o nositeljima ne-biometrijskih putovnica BiH, ne-biometrijskih putovnica Crne Gore i putovnica što ih izdaje Koordinacijska uprava Republike Srbije, te će se hrvatski vizni sustav morati uskladiti i u tom pogledu. U ostalim slučajevima, kao i dosad, državljani Crne Gore i Srbije ulazit će u Republiku Hrvatsku bez vize, na osnovi valjane putovnice. Isto vrijedi i za državljane Makedonije”, kazali su agenciji Anadolija u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.
Možda će, ipak, u najtežem položaju biti građani Bosne i Hercegovine koja sa Hrvatskom ima granicu dugu čak hiljadu kilometara. Naime, oni su zapadno susjedstvo navikli ulaziti samo s osobnom kartom, a procedura prelaska granice više je bila formalna. U toj zemlji žive i desetine hiljada građana koji imaju dvojno državljanstvo. Posebno u Hercegovini, srednjoj Bosni i Bosanskoj krajini.
Naime, postojeći režim prelaženja državne granice između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine odvijao se sukladno Sporazumu između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o ukidanju viza iz 2003. godine. Time se dokumentom dopušta prelazak granice uz predočenje osobne iskaznice kao putne isprave.
”Nema dvojbe da takav način prelaženja granice omogućava bržu i lakšu graničnu kontrolu i promet na graničnim prijelazima”, konstatiraju u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, te nagovještavaju skore izmjene takvog režima.
Kako poručuju iz zvaničnog Zagreba, s datumom pristupanja EU, Hrvatska će početi s pripremama za što skorije pridruživanje državama članicama elitnog evropskog kruga na čijem području se primjenjuje schengenski režim nadzora i kontrole državne granice.
”To će podrazumijevati i početak usvajanja standarda i pravila koji su bitno drugačiji od postojećih. Konkretno, kada je riječ o uvjetima prelaženja granice, to znači da će državljani trećih zemalja (izvan EU-a) morati imati valjanu putnu ispravu u koju će hrvatska granična policija morati pri svakom ulasku/izlasku, provodeći kontrolu, otiskivati ulazno/izlazni štambilj. Postojeći način prelaženja državne granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine tako neće biti moguće primjenjivati osim u slučaju da bude izuzet od primjene pravila schengenskog režima”, kazali su AA u Ministarstvu.
No, za izuzimanje BiH od navedene obaveze, kako je pojašnjeno, bit će potrebno ishoditi jednoglasni pristanak svih članica EU, odnosno Vijeća EU, a na postavljeni prijedlog države članice, odnosno Republike Hrvatske.
”U interesu je Republike Hrvatske zadržati što je moguće otvoreniju granicu s Bosnom i Hercegovinom, isto kao i s Crnom Gorom i Srbijom. No, ništa manji interes ne postoji i kada je riječ o što bržem ispunjenju uvjeta za ulazak u jedinstveno Schengensko područje. Odluku o tom pitanju Hrvatska još nije donijela jer prije toga planira održati nekoliko sastanaka s predstavnicima Europske komisije (EK) i BiH”, zaključeno je.
Ugledni profesorFilozofskog fakulteta u Zagrebu dr. Žarko Puhovski kazao je u razgovoru za agenciju Anadolija (AA) da će granica Hrvatske i BiH biti najduža granica EU uopće. Do sada je najduža bila poljsko-ruska granica.
”Sve je to Hrvatska imala sa Slovenijom i to je izazivalo veliki šok. Prvo, pograničnom stanovništvu, a potom i čitavom stanovništvu. Hrvatska će višestruko pooštriti mjere kontrole i privatnika, a i robe. To će otežati komunikaciju. Osim toga, imate Hrvate u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, iako je to je veći problem za one koji misle nacionalistički. Za mene je problem to što svi građani BiH, Srbije i Crne Gore dolaze u situaciju da EU, koja bi načelno trebala označavati ukidanje granica i ublažavanja poteškoća u prometu, ovom dijelu svijeta predstavlja, zapravo, otežavanje komunikacije. To se prvi puta vidjelo kada je Slovenija ušla u EU”, kazao je Puhovski za AA.
Puhovski smatra da ovo pitanje mora biti stavljeno na dnevni red ili će ”hiljade ljudi iz BiH u narednim godinama patiti”.
“BiH mora hitno učiniti ono što Hrvatska nije učinila kada je Slovenija prije deset godina ulazila u EU – mora zatražiti uvođenje trake za putnike iz EU i one koji to nisu. Ta traka bi se ostavljala za susjednu državu. Mi u Hrvatskoj smo se godinama mučili na granici sa Slovenijom jer Hrvatska nije na vrijeme pregovarala o tome sa Slovenijom. Čini mi se da BiH ponaša sada kao Hrvatska prije 10 godina. To će značiti gnjavažu za tisuće ljudi u narednim godina”, upozorio je Puhovski, smatrajući da se malo govori o običnom životu.
Vlasti u Bosni i Hercegovini još nisu uputile zvanično obavještenje građanima da li će se uvjeti putovanja i boravka u toj zemlji promijeniti i nakon 1. jula kada bi Hrvatska trabala da uđe u EU.
Nije uspio ni pokušaj novinara agencije Anadolija da od nekoliko državnih institucija u BiH dobiju informaciju koja bi dala odgovor na pitanja da li građani sa bh. pasošima mogu očekivati promjene u uvjetima za prelazak granice sa Hrvatskom nakon 1. jula ili, pak, da li s hrvatske strane dolaze naznake da će do promjena u režimu prekograničnog kretanja doći.
Analitičari ističu kako sama činjenica o neupućenosti državnih organa dovoljno govori koliko se ovom problemu nedovoljno pristupa.
Nakon što smo upit poslali Ministarstvu vanjskih poslova (MVP) BiH, odgovorio je šef Službe za odnose s javnošću Nebojša Regoje:
”Za pitanja iz vašeg upita nadležna je Komisija za integralno upravljanje granicom, odnosno gospodin Miro Džakula, i njegov zamjenik Pešto iz Ministarstva sigurnosti, dok MVP BiH nema nadležnosti za ova pitanja”.
Ista pitanja pokušali smo proslijediti Džakuli, ali je od glasnogovornika Uprave za indirektno oporezivanje BiH, čiji je Džakula, također, direktor, stigao odgovor ”kako je za odgovore nadležna Granična policija BiH“.
Međutim, glasnogovornica Graničnepolicije Sanela Dujković je „predložila“ da odgovor tražimo od već spomenutog Ministarstva vanjskih poslova BiH, čime se krug tradicionalnog balkanskog ”prebacivanja loptice” zatvara.
”S obzirom na činjenicu da se radi o problematici koja je uređena bilateralnim sporazumom Republike Hrvatske i BiH, predlažemo da odgovor na ovo pitanje tražite od nadležnog Ministarstva vanjskih poslova BiH. Granična policija BiH je agencija za provođenje zakona i podzakonskih propisa i međunarodnih ugovora. Granična policija BiH ne raspolaže saznanjima da je pokrenuta inicijativa za izmjenu odredbi Sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske od 05. decembar 2003. godine koji regulira pitanje prelaska državne granice s ličnom kartom”, odgovoreno nam je.
-Stvaranje nove regije sa sjedištem u Beogradu-
Profesor Puhovski objašnjava da se regija Zapadnog Balkana od 1. jula redefinira i da Hrvatska više ne pripada regiji.
”To je ono što ljudi nikako da razumiju. Sada imamo novu regiju kojoj je nedvojbeni centar Beograd. To ima raznih političkih implikacija. Predstavnici međunarodnih institucija za ovaj dio svijeta već idu u Beograd. Jer će Hrvatska biti pod upravom EU. S jedne strane, čitava regija će biti odsječena od Zapada. S druge, bit će uspostavljena unutrašnja orijentacija na Beograd kao centar. S treće strane, svaki političar će znati da put kroz EU ide kroz Zagreb. To su shvatiti svi, osim predsjednika Srbije Tomislava Nikolića”, objašnjava Puhovski.
Radnica zlatarske radnje „Gold-F“ S.S. iz Doboja, koja se nalazi u tržnom centru „BMD“, skupo je platila svoju naivnost i nepažnju.
Naime, ona je nakratko otišla da naruči kafu, a tom prilikom nije zaključala zlataru. Kada se vratila vidjela je da nedostaje čak trideset zlatnih lančića, koje je lopov ukrao iskoristivši nezaključanu radnju, piše Avaz.
Uviđaj su obavili inspektori kriminalističke policije JB Doboj, a vlasnik zlatare se nije izjasnio o sivini štete.
Kod Gacka su sinoć registrirana četiri zemljotresa, jedan jači, od 4,2 stepena Merkalijeve skale, jedan umjeren i dva slabijeg intenziteta
Seizmološke stanice Hidrometeorološkog zavoda RS-a zabilježile su potrese u razmaku od dva sata, od 19.17 do 21.13 sati.
Jači zemljotres jačine 4,2 stepena po Rihteru i s procijenjenim intenzitetom u samoj epicentralnoj zoni od šest stepeni Merkalijeve skale, evidentiran je u 19.52 sati, s epicentrom na područje planine Volujak, 15 kilometara sjeveroistočno od Gacka.
Zemljotres ovog intenziteta može izazvati oštećenja na starim i slabije građenim objektima i većina stanovništva ga osjeća, potvrđeno je iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske.
Nakon ovog, evidentiran je u 21.13 sati još jedan zemljotres s magnitudom od tri Rihtera i procijenjenim intenzitetom u samoj epicentralnoj zoni od 4-5 stepeni Merkalijeve skale, s epicentrom ponovo na području planine Volujak.
Zemljotres ovog intenziteta ne može izazvati materijalne štete na građevinskim objektima. Seizmolozi smatraju da se ovaj zemljotres javio kao posljedica smirivanja tla poslije jačeg zemljotresa na istom području i koji je iznosio 4,2 stepena Richtera, i koji se dogodio u 19.52 sati.
Prethodno su dva slabija podrhtavanja tla zabilježena u 19.17 s magnitudom od 2,6, odnosno u 19.24 sati jačine 2,8 stepeni po Rihteru.
Iz evidencije Hidrometeorološkog zavoda RS-a vidljivo je da su u Gackom bili locirani slabiji zemljotresi i 22. i 23. januara.
Reditelj Emir Kusturica izjavio je da opštinska vlast u Višegradu, funkcioneri SDS-a, vode medijsku hajku protiv njega i da se plaši da žele da otmu Andrićgrad.
“U Višegradu se vodi borba između civilizacije i anticivilizacije. Ovo drugo zastupa opštinska vlast, funkcioneri SDS, čija su najveća kulturna djela džip `micubiši` na plin i pjevačica Stoja. Danima vode medijsku hajku protiv mene. Plašim se da žele da mi otmu Andrićgrad”, rekao je Kusturica za “Blic”.
On je naveo da je lokalnoj vlasti sporno, navodno, poslovanje Andrićgrada.
“Nakon što im dostavimo finansijske izvještaje, potpuno tačne i lako provjerljive, oni ih usvoje, ali onda u novinama pokreću priču o poravnanju računa. Kada naši emisari pitaju o kakvom poravnjanju se radi, oni nemušto sliježu ramenima”, pojasnio je Kusturica.
On je naveo da se to dva puta dogodilo i da je shvatio da hoće da ga otjeraju iz Andrićgrada “i da oni ujašu na bijelom konju”. “Interes im je novac”, istakao je proslavljeni režiser.
Kusturica je naveo da Andrićgrad, iako u fazi gradnje, prihoduje i postaje samoodrživ, kao i da je sa čelnicima opštine pokušavao da izgladi nesporazum, ali da nije vrijedilo.
“Njihov argument je Andrićgrad u Višegradu, a ne Višegrad u Andrićgradu. Nisam protiv, ali strahujem. Ista ta garnitura vladala je od 1995. do 2008. Za to vrijeme nisu se sjetili da osvijetle stari višegradski most, jedino lijepo u varoši”, rekao je Kusturica.
On je naveo da su u to vrijeme lokalne vlasti dozvolile da u Drinu otiče termalna voda iz Višegradske banje. “Andrićev spomenik nije vraćen ni poslije 19 godina. Pozvao sam ih kada sam dovodio Moniku Beluči. Nisu došli! Njih ljepota i kultura ne zanimaju”, dodao je Kusturica.
On je rekao da u objektima Andrićgrada platu prima 51 radnik, da je na neimarskim radovima angažovano 150, a u sezoni 250 do 300 radnika.
Prema Kusturičinim riječima, Višegrad je stoodstotni vlasnik nove opštinske zgrade u Andrićgradu, ali u nju se vlast eće useliti. Jedini su vlasnici i pozorišta. Slovenski institut vlasništvo je Vlade Republike Srpske.
“Na preostalim objektima opština i država imaju po 24,5 a ja 51 odsto. Oni se s tim ne mire, ali neće me pokolebati, nastavljamo sa ulaganjima. Andrićgrad će biti završen, postaće kulturološka i slovenska tvrđava, jača i od mene, i od njih, i od /predsjednika Republike Srpske Milorada/ Dodika i trajaće vijekovima”, istakao je Kusturica.
Rekao sam da želimo postati članica Šangajske organizacije pa da EU-u kažemo: ”Zbogom”
Foto: Anadolija
Premijer Turske Recep Tayyip Erdogan kritizirao je danas odnos Evropske unije (EU) prema Turskoj. Gostujući u programu jedne televizje u Turskoj premijer Erdogan rekao je da ”mi nemamo namjeru da zaboravimo ili blokiramo evropske reforme”.
Premijer Turske Recep Tayyip Erdogan kritizirao je danas odnos Evropske unije (EU) prema Turskoj.
Gostujući u programu jedne televizje u Turskoj premijer Erdogan rekao je da ”mi nemamo namjeru da zaboravimo ili blokiramo evropske reforme”.
”Naši zvaničnici stalno putuju u Evropu i redovno nas izvještavaju o napretku sa EU. Međutim, EU nije otvorena i potpuno jasna u odnosima prema Turskoj. Ona nas želi zaboraviti, ali se nekako ustručava i ne može nikako da nas zaboravi. Neka nam jasno kažu šta žele s nama. Neka više jasno kažu pa da znamo šta nam je činiti. Samo pričaju i nikako da nam kažu nešto konkretno”, izjavio je turski premijer.
Turska će, dodao je Erdogan, potražiti alternativu EU jer se ”desilo mnogo negativnih stvari u odnosima EU i Turske”.
“Zbog svih negativnosti s EU moramo tražiti alternativu za naših 75 miliona građana. Nedavno sam i predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu rekao da smo spremni da uđemo u Šangajsku organizaciju za kooperaciju (SCO). Rekao sam da želimo postati članica SCO-a pa da EU-u kažemo: ”Zbogom”. Da se rastanemo”. istakao je Erdogan.
Šangajska organizacija za kooperaciju (SCO) je međudržavna organizacija za sigurnost koju su 2001. godine u šangaju osnovali lideri Rusije, Kine, Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana i Uzbekistana.
U petak navečer u ulici Aleja Šehida u Zenici dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj su povrijeđene tri pješakinje.
Foto: Ilustracija
Prema informacijama koje smo dobili od dežurnog operativnog MUP-a Zeničko-dobojskog kantona, do nesreće je došlo kada je Z. F., vozač motornog vozila Nissan, izgubio kontrolu nad vozilom te je na trotaru udario tri ženske osobe, piše Klix.
Pješaci P. S. i A. N. zadobile su teže tjelesne povrede dok je H. M. zadobila lakše tjelesne povrede koje su konstatovane u Kantonalnoj bolnici u Zenici.
Njihovo stanje je stabilno i nisu životno ugrožene. Uviđaj su obavili pripadnici Policijske uprave I.
Snijeg, koji je u petak padao širom BiH, izazvao je probleme vozačima, a ni prognoze nisu optimistične, jer će temperature tokom ovog vikenda padati i do -15 stepeni Celzijusovih, koliko će, očekuje se, biti bilježeno u nedjelju.
Foto: Arhiv
“Pred nama su ledeni dani, a situacija je takva da će za vikend biti izuzetno niske temperature, koje neće dostizati pozitivne vrijednosti, izuzev na jugu Hercegovine. Mjestimično će u nedjelju biti i do -15 stepeni Celzijusovih. Dakle, gotovo u svim krajevima zemlje biće veoma hladno”, prognozira Nebojša Kuštrinović, meteorolog i član Komiteta za klimatske promjene BiH.
Iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda naglašavaju da nas prvog dana vikenda očekuje pretežno oblačno vrijeme, uz moguće provijavanje slabog snijega, i to mjestimično. Jedino Hercegovci nemaju razloga za brigu, jer će u njihovim krajevima biti sunčanih intervala.
“I u nedjelju će biti slično vrijeme, dok će u ponedjeljak jutro biti sunčanije, a tokom dana slijedi naoblačenje”, ističu meteorolozi.
Tokom noći između ponedjeljka i utorka mjestimično će biti snijega, a isto vrijeme očekuje se sve do srijede.
“Od srijede do subote biće suvo vrijeme, stabilno, uz rast jutarnjih i dnevnih temperatura”, prognoziraju meteorolozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Prema dugoročnoj, manje preciznoj prognozi, od 2. februara počinje kišni period, a najvjerovatnije će od 4. februara ponovo početi da pada snijeg.
Snijeg koji je padao u petak nije izazivao veće probleme, izuzev što je otežao kretanje vozila. Saobraćalo se po mokrim, ali i klizavim kolovozima.
“Na dionicama u višim planinskim predjelima bilo je ugaženog ili raskvašenog snijega. Apelujemo na vozače da i narednih dana voze maksimalno oprezno, da drže odstojanje između vozila i da na put ne kreću bez zimske opreme”, kažu u Bosanskohercegovačkom auto-moto klubu.
Muškarac (34) osumnjičen je u Sibiru da je svoju dvogodišnju nećakinju izrezao na komade i ispekao u pećnici, piše RIA Novosti.
Policija je izvijestila da je muškarac, koji ima samo dva prsta, ubio djevojčicu nakon što se napio s njezinom majkom, a njegovom sestrom. Majka je samo nakratko otišla u susjedstvo, što je muškarac iskoristio za ubojstvo.
Kada se vratila, nije bilo ni traga od bebe i njen pijani brat nije mogao da objasni šta joj se dogodilo. Pretraživala je kuću dok nije osjetila čudan miris iz pećnice, gdje je pronašla ispečene ostatke svoje kćerke.
Policija je uhapsila čovjeka, koji nije uopšte pokazao emocije kada je priznao ubistvo. Rekao je da je gurnuo dijete i da je umrlo od posljedica pada, a da je tijelo htio da sakrije u pećnicu.
Zemljotres jačine 4,2 stepena po Rihteru i s procijenjenim intenzitetom u samoj epicentralnoj zoni od šest stepeni Merkalijeve skale, evidentiran je večeras u 19.52 sati, s epicentrom na područje planine Volujak, 15 kilometara sjeveroistočno od Gacka.
Zemljotres ovog intenziteta može izazvati oštećenja na starim i slabije građenim objektima i većina stanovništva ga osjeća, potvrđeno je iz Hidrometeorološki zavoda Republike Srpske.
Iz evidencije ovog zavoda vidljivo je da su u Gackom bili locirani slabiji zemljotresi i 22. i 23. januara.
Nišlijka Milena Milojković (38), samohrana majka dvoje djece, u istom danu doznala je da je pobijedila karcinom grlića materice i da je osvojila milion dinara (blizu 9.000 eura) u nagradnoj igri koju je organizovao beogradski Blic
Foto: Blic
Tog dana, 17. januara, očekivala je rezultate nakon četiri operacije i godinu dana borbe da spase život, kupila je novine kao što to čini svakog dana, odlijepila naljepnicu za nagradnu igru i otkrila tri ista znaka!
– Poslije toliko muka, borbe i loših stvari, došao je dan kad mogu da kažem da sam srećna žena – kaže Milojkovićeva.
Stiker je odlijepila čim je izašla iz prodavnice.
– Umalo me auto nije udario! Tog dana očekivala sam rezultate da konačno doznam da li se moja agonija zbog karcinoma konačno okončala. To je bio baš srećan dan za mene .
Milojkovićeva je sasvim slučajno doznala da boluje od karcinoma grlića materice. Zbog nedostatka slobodnog vremena nije odlazila često kod doktora, ali kada je slomila nogu, našla je slobodnog vremena i sasvim slučajno otkrila da boluje od ove opake bolesti.
– U nesreći, sreća. Slomila sam nogu i imala sam više vremena da se posvetim svom zdravlju. Otišla sam kod doktora i na vrijeme otkrila da bolujem od karcinoma grlića materice. Imala sam četiri operacije, jer su utvrdili da se karcinom ubrzano razvija. To je bilo strašno, kako za mene, tako i za moju porodicu. Borila sam se svim silama, zbog djece, jer mi je jedini cilj bio da njih izvedem na put – priča Milojkovićeva.
Ova hrabra samohrana majka razvela se prije tri godine. Od tada se neprestano bori da svojoj djeci Mariji (18) i Marku (17) obezbjedi samo najbolje.
Nakon što je slomila nogu i operisala karcinom, penzionisala se i prima penziju od 12.000 dinara (107 eura).
– Da biste uspjeli da školujete djecu i živite sa 12.000 dinara morate da budete mađioničar. Nagrada mi je dobrodošla, srećna sam što ću uspjeti svojoj djeci da pružim ono što zaslužuju, što sam sada dobro i imam svoj milion dinara koje ću sa zadovoljstvom uložiti u obrazovanje svoje djece – priča.
Dobitnica će dio nagrade potrošiti i na neke osnovne stvari, ali i na jedno lijepo putovanje.
Bosanskohercegovačka kompanija Jami, koja od 2005. godine svoje proizvode predstavlja kao domaće, u protekla dva mjeseca je iznenadila svoje redovne kupce, jer je pod okriljem domaće kuhinje zapravo počela prodavati proizvode iz susjednih, ali i nekih drugih evropskih zemalja, piše portal Klix.
Tako je na pojedinim njihovim proizvodima jasno naznačeno da su uvezeni recimo iz Srbije ili Hrvatske. O čemu se radi zatražili smo objašnjenje u ovoj kompaniji.
Marketing menadžerica u Jamiju Nevena Sijerčić je potvrdila informacije o uvozu., piše Klix.
“Pretpostavljali smo da će naši kupci reagovati na to, jer su navikli da je Jami sve ono što je domaće i što je napravljeno u Tešnju. Međutim, s razvojem kompanije htjeli smo upotpuniti asortiman. Potrošači su pokazali dosta interesa za smrznuto povrće, a ne postoji nijedan domaći brend koji to ima u ponudi. U principu, mi povrće nabavljamo iz raznih zemalja, poput Belgije, Poljske, Srbije…, plan nam je da svake sezone vidimo gdje je najkvalitetnije povrće”, kaže Sijerčić.
Ona dodaje kako se u BiH na proizvode tolike količine povrća i tako da mogu zadovoljiti njihove potrebe, količinom i kvalitetom.
“Pazimo na kvalitet i same sirovine koje koristimo u fabrici. Mjesecima smo ispitivali šta je najkvalitetnije u ovom slučaju i onda smo odlučili da neko smrznuto povrće nabavljamo iz Belgije, nešto iz Poljske, nešto iz Srbije. Naš partner Libertas u Srbiji ima veoma dobru hladnjaču i mogućnost pakovanja voća i povrća, što mi nažalost u našoj fabrici još nemamo. Proizvodi, kada je u pitanju povrće, zaista sami po sebi nisu domaći, ali jesmo domaća kompanija. Jami ide tim putem domaće kuhinje, ali širenjem asortimana shvatili smo da je kvalitet ponekad negdje drugo, zbog toga ponešto i uvozimo. No, Jami je i dalje domaća kompanija koja zapošljava 200 ljudi”, kazala je Sijerčić.
Inače, distribucija smrznutog povrća počela je u decembru prošle godine nakon što su, kažu u Jamiju, proveli istraživanje o kvalitetu tih proizvoda koje sada uvoze i prodaju, tvrdi Klix.
Načelnik Neuma Živko Matuško donio je danas, na prijedlog neumskog stožera civilne zaštite, Odluku o proglašenju stanja prirodne nepogode-poplave na dijelu područja općine Neum.
Foto: Arhiv
Riječ je o naseljenim mjestima: Hutovo, Dobri Do, Gornji i Donji Zelenikovac, Glumina, Previš i Čajteš. Spomenutom odlukom zadužuje se Stožer civilne zaštite općine Neum da rukovodi akcijama zaštite i spašavanja.
Sukladno odluci, zadužuje se povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća da po prestanku poplave izvrši procjenu štete i dostavi je Stožeru civilne zaštite.
Općinske službe za upravu, kao i javna poduzeća u Neumu, stavljeni su na raspolaganje Stožeru civilne zaštite do donošenja odluke o prestanku prirodne nepogode-poplave.
Službenici Federalne uprave policije, nakon što su pribavili naredbu Općinskog suda u Zenici, izvršili su pretres stambenog objekata i pomoćnih prostorija u mjestu Gradište, općina Zenica
Foto: Federalna uprava policije
Tom prilikom pronađeno je oko 31 kg eksploziva, određena količina oružja, velika količina municije, tromblonskih mina, protupješadijskih mina, ručnih bombi, inicijalnih kapisli i drugih minsko-eksplozivnih sredstava. Pronađeno oružje, municija i minsko-eksplozivna sredstva su oduzeti i utvrđuje se njihovo porijeklo, piše depo.ba.
Nakon kriminalističke obrade, protiv lica H.D. (1968) iz Zenice će Kantonalnom tužilaštvu u Zenici biti podnesen Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo „Nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija”.
