Predavač na predmetima Perzijski jezik i Perzijska književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Munir Drkić, odbranio je doktorsku disertaciju o Mesneviji, djelu velikog duhovnog učitelja i pjesničkog genija Mevlane Dželaludina Rumija.

Munir ima svega trideset godina, a već je postao jedinstven kao prvi doktor Mesnevije na Balkanu i ujedno svjetski ekspert višejezičnosti zbirke neprevaziđenih duhovnih pjesama.

“Odbranio sam disertaciju na temu višejezičnosti Mesnevije Dželaludina Rumija, unutar doktorskog studija iz lingvističkih disciplina. To je inače prva disertacija u svijetu koja tretira diskurs višejezičnosti Mesnevije, a koliko mi je poznato to je i prva disertacija koja se tiče Mesnevije na prostoru BiH i Balkana”, kazao je doktor Mesnevije za agenciju Anadolija istakao kako mu je glavna namjera bila da predstavi univerzalnu i jedinstvenu poruku koju nosi Mesnevija.

“Želio sam pokazati da je Dželaludin Rumi na jedan vrlo napredan i originalan način promišljao fenomen višejezičnosti. Također, moja namjera je bila da pokažem da je Mesnevija danas jedno od najvažnijih naučnih djela za sve ljude u svijetu”, rekao je ovaj mladi doktor nauka.

Napomenuo je da je Mesnevija prevedena na sve značajnije jezike u svijetu.

“Mesnevija je vrlo je popularna u Sjevernoj Americi i Evropi. Počela se prevoditi u 17. vijeku na francuski, njemački i engleski. Danas je prevedena na sve značajnije jezike”, objasnio je Drkić.

Mesnevija ke nastala u jednom mutlikulturalnom društvu, što je čini privlačnim i današnjim pluralističkim društvima.

“Mesnevija je djelo koje je nastalo u islamsko-civilizacijskom krugu, odnosno u Konyi. Ta Konya i prvenstveno čitav region Male Azije je bio višejezičan i višekulturalan. Poruke Mesnevije su jedinstvene i daleko prevazilaze prostor i vrijeme u kojem je nastalo ovo djelo i stoga se mogu posmatrati kao univerzalne”, smatra Drkić.

Međutim, napominje da su mediji doprinijeli tome da izgleda kao da je Mesnevija mnogo popularnija na zapadu nego na istoku.

“Mediji mnogo više prate djelo Mesnevije na zapadu i vrlo malo se spominje Mesnevija na istoku. Mislim da se o Mesneviji piše i govori podjednako i na istoku kao i na zapadu”, kazao je mladi stručnjak i poručio da Mesnevija temeljito povezuje narode u svijetu, kao što je snažno povezala turski i bosanski narod.

“Turska i Bosna su izuzetno povezane u kulturološkom smislu već nekoliko stoljeća, a jedan od najznačajnijih faktora koji je snažno spojio ova dva naroda je Mesnevija”, uvjeren je Drkić.

Mesnevija stoljećima prisutna na Balkanu, a posebno mjesto našla je među bošnjačkim narodom koji snažno gaji tradiciju poezije, naglasio je dr. Drkić.

“Mesnevija je stoljećima ovdje vrlo čitano djelo, usmeno je prevođena i pisani su komentari od strane bošnjačkih autora. Bošnjaci su stoljećima pisali svoju poeziju po uzoru na Dželaludina Rumija”, ocijenio je ovaj doktor lingvističkih disciplina.

Njegov život protkan je iskušenjima, a put traganja za znanjem nije mu bio nimalo lagan. Tokom rata, kao dječak, ostao je bez oca koji je mučki ubijen.

“Situacija je bila zaista teška. Evo vam jedna anegdota. Ja sam u ratu upisao Gazi-Husrev Begovu medresu, a na prijemni ispit sam otišao kroz “Tunel spasa” i nisam se čitavo prvo polugodište čuo sa svojima koji su bili u Hrasnici”, prisjetio se Drkić.

Uvjeren je kako je želju i strast za učenjem dobio upravo od oca koji se i sam bavio naukom i koji je također završio Gazi-Husrev Begovu medresu.

“Želju za naučnim usavršavanje mi je definitivno usadio moj rahmetli otac. On mi je sigurno usadio tu neizmjernu ljubav prema knjizi i istraživanju”, rekao je prvi doktor Mesnevije na Balkanu.

Poručuje da je obrazovanje najbolji kapital za svakog čovjeka “jer se samo tako može ostvariti individualni i društveni napredak”.

“Mladima mogu poručiti da se obrazovanje uvijek isplati, iako se možda uvijek i ne čini da je tako. Obrazovanjem možemo mijenjati i sebe i društvo”, kategoričan je Munir.

Njegova majka Zineta prisjetila se u razgovoru s novinarom agencije Anadolija kako je bilo odgajati djecu nakon što je ostala sama kad joj je muž ubijen.

“Nije bilo lahko, ali djeca su mi bila upućena i slušali moje savjete i eto izašli na selamet. Sigurno da je trebalo dosta truda. Ja sam se trudila da svojoj djeci budem i majka i otac, i da im pokušam nadomjestiti to što nemaju”, kazala je majka Zineta.

Nije imala dileme: djeca se moraju obrazovati. Znaka je da će samo tako doprinijeti i sebi i državi.

“Vjerovala sam da će, ako se obrazuju, postati dobri ljudi jer ko nije obrazovan ne može biti dobar čovjek i koristan član zajednice. Zato sam se svim silama trudila da se iškoluju”, ispričala je Majka mladog doktora nauka i naglasila da su joj odgoj i obrazovanje djece uvijek bili važniji od trke za gomilanjem imanja.

“Bolje je da su mi djeca skromna i obrazovana nego da su trčali za bogatstvom. Eto sada sebi mogu i zaraditi. Kada njih vidim moj san je ispunjen. Zato svim majkama poručujem da se okrenu odgoju djece jer djeci treba pažnja”, kazala je majka Zineta.

Inače, u porodičnoj kući Drkića, u sarajevskom prigradskom naselju blizu Ilidže, živi pet svršenika Gazi-husrev Begove medrese: Munir i njegova supruga, Munirov brat i supruga, te njegova sestra. Usto, Munirov brat Abdulaziz je hafiz Kur’ana.

Neki čudan sjaj izbija iz kuće ove porodice u kojoj su traganje za znanjem i služba Bogu vrhunske vrijednosti.

(Anadolija)