BiH proizvodi električne automobile koje će uskoro voziti njemački poštari, ali tih vozila nema na bh. cestama.
Bosna i Hercegovina proizvodi električne automobile koje će uskoro voziti njemački poštari. No ima li ih i na cestama, saznaje Al Jazeera.
Električna vozila nisu nepoznanica u Bosni i Hercegovini. Čak se tu i proizvode, tačnije u Aleksandrovcu. Vozila iz fabrike Jaksche naći će se na cestama Njemačke.
MiroslavSstolić iz kompanija Jaksche je pojasnio: “Mi u ovom projektu izrađujemo kompletnu spoljašnost i unutrašnjost automobila. Dakle sve vezano za karoseriju”.
Ali, na bh. cestama je drugačija situacija.
“Stariji Mercedes… ne! Opel Korsa… ne! Kombi, ne… Nova Dacija… i to je dizel. Mogli bi stajati ovdje cijeli dan i brojati automobile, i vjerovatno ne bi izbrojali niti jedno električno”, izvijestio je Nuhanović.
Jedina vozila koje pokreće struja u Bosni i Hercegovini, obično su tramvaji ili trolejbusi javnog gradskog prijevoza, i to samo u Sarajevu.
Haris Hadžiavdagić se već mnogo godina bavi prodajom automobila. Kroz razne edukacije i seminare u Evropi upoznao se sa tehnologijom električnih vozila. Pravac je to kojem su se razvijena evropska tržišta uveliko okrenula, za razliku od Bosne i Hercegovine.
Hadžiavdagić, direktor autokuće Autohit, kaže: “Ja mislim da ne idemo ni u jednom pravcu. Mislim da je to kod nas još uvijek jako daleko, prvenstveno zbog naših političara i svega ostalog što vodi infrastrukturu prodaje takvih vozila. “Mi kasnimo nekih sigurno 10 do 15 godina. Ne samo u tom segmentu, nego u svim ostalim segmentima”.
Da se kasni, potvrđuje i činjenica da na državnom, ali ni na nižim nivoima, ne postoji nikakva strategija za razvoj tržišta električnih automobila, ali da se počelo razmišljati o tome.
“Izjavu o ovoj vrlo značajnoj temi je korisno dati – kad korištenja ove finalne energije u ovu svrhu bude definiran u razvojnim i/ili drugim dokumentima Kantona Sarajevo.”
U dopisu kantonalno Ministarstvo privrede tvrdi da će svoj stav objaviti čim budu imali konkretne dokumente u kojima se definira razvoj tog tržišta i slično.
Osim infrastrukture, problem električnih automobila je i njihova cijena. Kako tvrdi Alen Kulić, inženjer Toyote, tehnologija baterija koje pokreću automobil, još je u fazi razvoja.
“Baterije su te koje najskuplje koštaju. Električno vozilo, kao takvo, nije skupo, ali jesu baterije koje ga pokreću. Tehnologija nije još uvijek uspjela naći pravo rješenje da se u jedan kvadratni metar smjesti baterija koja će imati autonomiju od 300 kilometara”, pojasnio je Kulić.
Uz prosječnu cijenu od blizu 30.000 eura, nepostojanje državnog interesa, niti infrastrukture za njihovo punjenje, pitanje je kada će se električna vozila naći na cestama ove zemlje.