Kroz imanje, u okolici Tuzle, Hajrudin Bilalić rado provede goste, ne ide bez alata, jer, na njegovom posjedu godinama izvire nafta.
Dok se jedni na nafti bogate, potencijalna se sirova nafta u Bosni i Hercegovini – ne eksploatira.
Zbog čega, nije jasno ni mještanima u okolici Tuzle, gdje nafte, kažu, ima u izobilju, istražuje Boris Gagić.
Kroz imanje, u okolici Tuzle, Hajrudin Bilalić, rado provede goste. Ne ide bez alata. Jer, na njegovom posjedu godinama izvire, nafta.
“Osam godina sam tu, izvire non-stop, prolazi, kako koja godina sve više izvire, dolazi do izražaja, pojavljuje se”, priča nam Hajrudin Bilalić iz Tuzle.
Pojavljuje se crno zlato, i to na više lokacija. U izobilju, u tečnom stanju. Na Hajrudinovu radost.
Odlučio ju je odnijeti na istraživanje, u Institut a rezultatima je zadovoljan.
“Ima dvije vrste benzina, plin, nafta, sumpor, nešto katrana”, kaže Hajrudin.
I upotrebljiva je, ubjeđuje nas Hajrudin, za grijanje staklenika. Dok se u ovom dijelu BiH nagađa kada bi veliki naftni igrači mogli početi s prvim istražnim bušenjima, mještani ovdje uveliko godinama eksploatišu ovu sirovu naftu.
Na tuzlanskom fakultetu objašnjavaju, prije Drugog svjetskog rata, nafta se eksperimentalno proizvodila, 800 tona.
Nakon rata napušten je tuzlanski bazen. Zašto, nema jasnog odgovora. Ali, profesori sada nude nove argumente.
“U BiH ima nafte i kako piše u određenim stručnim časopisima Bosna i Hercegovina, Crna Gora, južna Crna Gora sa Albanijom je najperspektivnija naftna provincija u Evropi”, govori Abdulah Bašić.
Ta priča na fakultetu dodatno se potkrepljuje starim istraživanjima.
Profesor Sejfudin Vrabac kaže: “Može se desiti da jedno naftno polje bude takvih karakteristika da se proteže u RS i FBiH, bilo bi logično da se nafta istražuje na području BiH, a ne ovako entiteta.”
Ako je suditi prema ranijim studijama, u sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini, nalaze se rezerve od 50 miliona tona sirove nafte, zalihe za narednih 50 godina.
U Federaciji je svu dokumentaciju o istraživanju preuzeo Royal Dutch Shell. Ove godine mogli bi početi sa istražnim radovima, koje je u Republici Srpskoj, na osnovu koncesije, odradio Jadran Naftagas.
Firma u vlasništu kompanija iz Srbije i Rusije. Lokalne zajednice, nadaju se, eksploataciji nafte.
“To bi preporodilo našu opštinu koja je nerazvijena opština u RS-u i koja ima problem visoke nezaposlenosti”, govori Rade Savić, načelnik Lopara.
Dok se preporod ovog kraja čeka, sirova nafta otiče i sjaji na zimskom suncu. Od prodaje nešto zaradi Hajrudin. Cijena za sirovu naftu – koliko novca ostavite domaćinu.
(Al jazeera)