Novi njemački ministar unutrašnjih poslova Horst Seehofer želi striktnije kontrole na njemačkim granicama zadržati na neodređeni period, te ih proširiti i na ostale prelaze, čime bi Njemačka praktički izašla iz Schengenskog sistema. Ovo je u nedjelju prenio dnevnik Welt am Sonntag i ova je vijest odjeknula kao bomba, prenosi Buka.
»Kontrole granica prema komšijama moraju biti toliko dugo na snazi dok Evropskoj uniji ne pođe za rukom učinkovitija zaštita i kontrola vanjskih granica. No, je ne vidim da bi to u dogledno vrijeme moglo uspjeti«, rekao je Seehofer u razgovoru za dnevnik Welt am Sonntag.
On je ujedno najavio da bi kontrole trebale biti proširene i na ostale njemačke granične prelaze.
»Trenutno nisu mnogi granični prijelazi u Njemačkoj trajno kontrolisani. Moramo govoriti o tome može li to tako ostati. Ne radi se samo o sprječavanju ilegalnih prelazaka granice, nego i o ostalim zaštitnim funkcijama«, rekao je Seehofer.
Trenutno je Schengen na njemački zahtjev ukinut na njemačko-austrijskoj granici te na zahtjev Danske na njemačko-danskoj granici.
Seehofer se založio i za sistematičnije protjerivanje osoba kojima je odbijen zahtjev za azilom. On je zatražio pojačanje osoblja u sudovima koje odlučuju o zahtjevu za azilom i protjerivanjima, te je obećao pomoć saveznim državama u procesu protjerivanja osoba za koje ne postoji pravni temelj za boravak u Njemačkoj.
Novi ministar unutrašnjih poslova i donedavni premijer Bavarske se također zauzeo za promjenu odnosa prema istočnim članicama EU-a koje odbijaju primanje migranata.
»Ako budemo strpljivo pregovarali, velik dio ovih zemalja će pristati na raspodjelu izbjeglica. A neke zemlje bi se na neki drugi način mogle angažirati u rješenju problema, recimo pojačanim angažmanom u zaštiti zajedničkih vanjskih granica«, rekao je on.
Schengenski sporazum, nazvan po luksemburškom selu u kojem je potpisan, od 1995. jamči apsolutnu slobodu putovanja u 22 članice EU-a plus Norveška, Island, Švajcarska i Lihtenštajn.
To ne znači samo bezvizni režim, već i ukidanje svih vidnih kontrola i granica između ovih zemalja. Time se klasična kontrola premješta na vanjske granice Schengena, prenosi Deutsche Welle.
Podsjetimo da su Švedska, Danska, Austrija i Njemačka izborile pravo na to da privremeno uvedu granične kontrole iako su ove zemlje okružene samo državama Schengena. Evropska komisija je bila saglasna, ali uz uslov da kontrole ne smiju poprimiti trajni karakter.
Povjerenik Evropske komisije Dimitris Avramopulos je posljednjih mjeseci neumorno ponavljao kako se sloboda putovanja ne smije olako prokockati.
„Ako Schengen umre, umrijeće i Evropa”, izjavljivao je on. Ideja Evropske komisije je da se od maja ponovo ukinu privremene kontrole. Sa Avramopulosom se slaže i trenutno predsjedavajuća zemlja EU. Oni se nadaju da će krajem ove godine ući u Schengen.
Uskoro u Schengen na osnovu odobrenja
Podsjećamo da, počev od 2020. godine, građani trećih zemalja, izuzetih iz viznog režima, u koje spadaju i državljani BiH, Crne Gore, Srbije , Makedonije, ali i Kosova, moraće da traže posebno odobrenje za ulazak na teritoriju EU.
Schengenski prostor, za koji će važiti nova pravila, obuhvata 26 zemalja, među kojima su Švajcarska, Norveška, Lihtenštajn, Island i članice EU osim Velike Britanije, Irske, Kipra, Rumunije, Bugarske i Hrvatske.
Osim za državljane zemalja Zapadnog Balkana, sistem će se, između ostalog primenjivati i na državljane SAD, Australije, Japana, Singapura, Novog Zelanda.
S obzirom da Hrvatska ne pripada Schengenu, novi sistem registracije i kontrolisanja putnika zadavaće veliku brigu slovenačkim vlastima, pogotovo ako se uzmu u obzir neviđene gužve tokom ljetnjih mjeseci, kada su uvedene strožije kontrole.
Zbog veoma slabe reakcije granične službe na kraju se odustalo od rigoroznijeg pristupa kontrolisanju putnika, ali novi način registracije on line, a zatim i ulaska u EU mogao bi biti popriličan zalogaj.
Slovenija predviđa probleme na graničnim prelazima, navodi se u njihovoj posebnoj izjavi koju su priložili prilikom donošenja nove odredbe o kontrolisanju putnika.
Zato su upozorili da bi sistem mogao imati “nerazmjeran učinak na protok saobraćaja na graničnim prelazima na kopnenim granicama na kojima će se provoditi, a time i na nekim granicama među državama članicama EU”.
S obzirom na takvu situaciju, Slovenija je pozvala Evropsku komisiju da im se osiguraju dodatna sredstva za poboljšanje infrastrukture na graničnim prelazima.
I Hrvatska je ranije upozorila na moguće gužve na granicama.