Dolazak radnika iz zemalja koje nisu članice EU-a trebao bi olakšati novi zakon o doseljavanju stručne radne snage koji se upravo nalazi u zakonodavnoj proceduri.
Kako doći raditi u Njemačku kao stranac iz zemlje koja nije članica Evropske unije? To sad nije jednostavno, ali bi uskoro trebalo biti. Njemačkoj nedostaje 1,2 miliona kvalificiranih radnika pa je u proceduri odgovarajući zakon, piše DW.
Suhl je mali grad u saveznoj pokrajini Tiringiji. Od pada Berlinskog zida do danas iz njega je iselila trećina stanovnika. Ostalo ih je samo još nekih 35.000. Prosječna starosna dob je iznad 50 godina – po tome je Suhl „najstariji grad” u Njemačkoj. Posljedice su smanjenje penzija i nedostatak radne snage.
Taj problem se želi riješiti projektom koji podupire i Industrijska i trgovinska komora Tiringije: dolaskom radnika iz Vijetnama. Jedan od njih je Cao Quang Truong. On već osam mjeseci živi u Njemačkoj i obrazuje se za stručnog građevinskog radnika. Ovaj 22-godišnjak je sretan što je dobio šansu i nakon završetka izobrazbe rado bi ostao u Suhlu. No to nije tako jednostavno, jer mu za to treba trajna dozvola boravka koju je teško dobiti.
U Njemačkoj živi skoro 11 miliona ljudi koji nemaju njemački pasoš. Svake godine njemačko državljanstvo dobije više od 100.000 stranaca. Unatoč tome, Njemačka proteklih desetljeća sebe nije smatrala useljeničkom državom. Sada bi se to trebalo promijeniti. Dolazak radnika iz zemalja koje nisu članice EU-a trebao bi olakšati novi zakon o doseljavanju stručne radne snage koji se upravo nalazi u zakonodavnoj proceduri.
Ako taj zakon stupi na snagu, u Njemačku će moći doseliti svi koji imaju ugovor o radu i priznatu stručnu kvalifikaciju. Ukidaju se ograničenja doseljavanja samo na nekoliko zanimanja, kao i obavezno prethodno ispitivanje ima li Nijemaca ili građana EU-a koji dolaze u obzir za određeno radno mjesto.
Osim toga, kvalificirane osobe koje dobro govore njemački mogle bi u Njemačkoj boraviti šest mjeseci i bez ugovora o radu, kako bi tražile posao. To je do sada bilo moguće samo fakultetski obrazovanima. No tražitelj posla za to vrijeme nema pravo na socijalna davanja.
Njemačkoj industriji nedostaje oko 1,2 miliona stručnih radnika, posebno u njezi starijih i bolesnih te u građevinarstvu. „Ko u Berlinu sada pokuša dobiti majstora, zna koliko bi više posla moglo biti obavljeno kada bi na raspolaganju bilo više stručne radne snage”, rezimirao je savezni ministar rada Hubertus Heil u raspravi koja se u parlamentu vodila o ovom zakonskom prijedlogu.
A to je bila vrlo kontroverzna rasprava. Dok liberalima, Ljevici i Zelenima planovi Savezne vlade ne idu dovoljno daleko, desno populistički AfD taj zakonski prijedlog kategorički odbija. „Što to tu čitamo? Bez ograničenja za deficitarna zanimanja”, rekao je zastupnik AfD-a Gottfried Curio: „Dakle svejedno trebamo li uopće ljude: glavno da je više doseljavanja iz stranih kultura!”
Zastupnica stranke Ljevica Susanne Ferschl kritizira zakonski prijedlog zbog toga što, kako kaže, vlada opslužuje isključivo gospodarske interese umjesto da se pobrine da svi imaju posao. I izražava zabrinutost da će radnici iz trećih zemalja biti podložni ucjenama pod motom: „Ko prigovara, leti van.”
Šansa za odbijene tražitelje azila
Novim propisima bi trebao biti riješen i problem stranaca koji nemaju pravo boravka u Njemačkoj, nego mogu samo privremeno ostati jer, primjerice, ne mogu biti deportirani u zemlju podrijetla. Oni bi trebali dobiti šansu za legaliziranje svog statusa. Pretpostavka za to je da najmanje godinu i pol rade više od 35 sati tjedno. Osim toga, oni moraju „u dovoljnoj mjeri” govoriti njemački jezik i ne smiju biti kažnjavani.
Ta mogućnost prelaska iz statusa tražitelja azila u status legalnog doseljenika za CDU i CSU još uvijek predstavlja problem. No SPD-ov ministar Heil kaže: „Ovdje imamo ljude koji nam stvarno mogu biti potrebni.”
Za Suhl ovaj novi zakon o stručnoj radnoj snazi predstavlja posljednju nadu. Prema službenim predviđanjima, ako se ništa ne promijeni, ovaj će grad 2030. godine imati još samo 27.400 stanovnika, piše Dw.com.