Današnji materijali su napravljeni da budu pametniji, jači, saomodržljiviji, elegantniji i lakši za životnu sredinu nego ikada prije. Novi materijali i funkcije omogućavaju arhitektama, dizajnerima enterijera, građevinskim pa čak i tehnološkim kompanijama da istraže skroz nove pravce dizajna i mogućnosti koji prije nekoliko godina uopšte nisu bile moguće.
Ako postoji jedna stvar koja se može reći, to je da naša želja i upornost za postizanjem novih visina neprestano nas obogaćuje da istražujemo dublje i dalje, bilo da je novo ili već postojeće. S obzirom da tehnologija danas utiče na svaki aspekat našeg života, čak je i građevinska industrija vidjela mnoge savremene materije koji se koriste u građevinarstvu.
Čak i najbolji i najmoderniji kazini u čitavom svijetu koriste nove materijale za njihove rekonstrukcije. Generalno, kako materijali postaju sve napredniji i sofisticiraniji, tako će i zgrade u kojima se koriste biti bolje, čvršće i sigurnije, a to je najbitnije.
Sa naglim razvojem novih materijala, građevinska industrija se skoro uvijek razvija. Iako je nemoguće reći tačno ka čemu sve ovo vodi, nedavni napredak nam može barem dati trag šta bi moglo promijeniti građevinsku industriju u, nadamo se, bliskoj budućnosti.
1 Masovno drvo
Kao što već znate, drvo je poznat materijal za izgradnju kuća. Međutim, sve veći pokret za korišćenje dimenzionisanog drveta u komercijalnoj izgradnji se širi čitavim svijetom.
Generalno, proizvodi od masovnog drveta nastaju mehaničkim vezivanjem različitih vrsta mekog drveta za formiranje ogromnih montažnih drvenih komponenti. Proizvodi od masovnog drveta mogu doći u nekoliko oblika, uključujući GLT, NLT, LVL, LSL, i CLT.
Što se tiče održivosti, masovno drvo služi kao održiva zamjena za tradicionalne građevinske materijale poput betona i čelika. I generalno, korišćenje masovnog drveta umjesto konvencionalnih građevinskih materija može znatno smanjiti emisije.
Prema jednoj studiji, sa održivim tehnikama šumarstva, od 14 do 31% globalnih emisija moglo bi se spriječiti zamjenom materijala koji se koriste u mostovima i zgradama sa drvetom.
Prozirno drvo je jače od tradicionalnog drveta i daje bolju izolaciju i biološki je razgradiv, što ga sve čini idealnim za građevinske konstrukcije kao zamjenu za prirodno unutrašnje osvjetljenje, prozore, solarne ploče i mnogo drugih stvari.
Prema ekspertima, prozirno drvo će biti odlučujući faktor u smanjenju emisija generisanih od strane zgrada i infrastruktura u gradovima za 44% do 2050. godine. Ali uprkos uočenim prednostima, ne vjeruju svi stručnjaci da će prozirno drvo biti materijal budućnosti.
Prozirno drvo je tanko kao komad papira ali jače od stakla i ne lomi se, što znači da će zgrade u budućnosti možda sadržavati prozore u potpunosti napravljene od drveta umjesto od stakla, što bi bilo jako kul, zar ne?
Kao što već možda znate, jedno od najuzbudljivijih dostignuća u građevinskom materijalu jeste samoizlječivi cement. Kod upotrebe običnog cementa čak i mala pukotina u betonskoj konstrukciji može se razviti u mnogo veću i dovesti do veoma skupih problema.
Međutim, samoizlječivi cement bi mogao pomoći tunelima, mostovima, zgradama i drugim građevinama da traju duže bez značajnih popravki ili zamjena. Smanjenje emisije ugljenika kao i novac koji bi se uštedjeo je trenutno jako teško izračunati.
Ako vas zanima kako je došlo do ideje samoizlječivog cementa, istraživači sa Unverziteta u Binghamtonu su otkrili da će se, kada se ubrizga u beton, specifična vrsta gljiva, voda i kiseonik aktivirati i osloboditi kalcijum karbonat – ključni sastojak betona, koji će automatski popuniti pukotine.