Uprkos pompeznim najavama da će radnici iz istočne i južne Evrope lako naći posao u njemačkim domovima za njegu starijih osoba, broj onih koji su dobili posao je ispod svih očekivanja.
Njemački mediji pišu da je Savezni biro za zapošljavanje Njemačke očekivao mnogo veći odziv iz ovih zemalja, iako su, kako navode, posebnu pažnju posvetili potpisivanju ugovora o zapošljavanju sa zemljama poput Filipina, Tunisa, Srbije i BiH.
“Nešto veći odziv je iz Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske, iz kojih je od 2011. broj povećan sa 15.000 na 21.000, ali van EU odziv je gotovo neprimjetan. U 2013. godini nostrifikovano je 200 diploma za njegu iz tih zemalja, a 2012. bilo ih je samo 56”, piše “Berliner Morgen Post” (BMP).
Kao razloge za slab odziv navode kulturološke probleme, ali i slabe plate i teške radne uslove, navodeći primjer jednog razočaranog njegovatelja.
“Plata od 2.200 evra bruto je jednostavno premalo novca. Uzmite u obzir da radimo za Božić, svaki drugi vikend i često noću. Svaki drugi kolega je pomoćno osoblje, a oni zarađuju između 1.200 i 1.800 evra bruto”, navodi BMP-u njegovatelj koji je želio da ostane anoniman.
Napomene radi, neto iznos najčešće iznosi polovinu ili nešto malo više od bruto iznosa, od kojeg se odbijaju doprinosi i porezi.
Drugi problem koji se pojavljuje, ističu, jesu kulturološke razlike, a često i nepovjerenje korisnika domova prema strancima, navodeći da često sakrivaju svoje lične stvari i novac, jer se boje krađe od strane njegovatelja stranaca.
Dio njemačkih političara, poput Johana Zinghamera, potpredsjednika njemačkog Bundestaga, smatra da Njemačka ne bi ni trebalo da odvlači visokokvalifikovano osoblje iz siromašnih zemalja južne i istočne Evrope, smatrajući takvu praksu nesolidarnom. Umjesto toga, oni predlažu da se poboljšaju uslovi za edukaciju njemačkih državljana za ove poslove.
Međutim, u Saveznom zavodu za zapošljavanje ističu da je potreba za njegovateljima toliko velika da je nemoguće edukovati dovoljan broj domaćih njegovatelja. Navode da, zbog starenja populacije i sve dužeg života, već sada postoji “rupa” od 30.000 njegovatelja. Njihove procjene su da će do 2030. godine nedostajati čak 200.000 njegovatelja, dok Fondacija Bertelsman taj broj procjenjuje na čak pola miliona. Zavod za zapošljavanje ističe da bi “ovog trenutka” posao moglo dobiti 10.000 ljudi kao njegovatelji u domovima i još dodatnih 8.000 u bolnicama na odjeljenjima gerijatrije.
Prema podacima Saveznog biroa za zapošljavanje, u Njemačkoj trenutno ima 2,3 miliona starih i iznemoglih osoba, od kojih njih 700.000 živi u domovima. Istovremeno, u ovoj branši zaposleno je oko 900.000 njegovatelja.
U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, koja je u aprilu ove godine sklopila ugovor sa Njemačkom, nismo uspjeli da dobijemo komentar zbog neradnog dana. Prema tom ugovoru, očekivano je da do kraja 2014. godine bude sklopljeno oko 500 ugovora o zapošljavanju u Njemačkoj. Velika prepreka za masovniji odlazak radnika iz BiH je nepoznavanje njemačkog jezika.
(Nezavisne novine)